Kardiovaskularne bolesti ubrajaju se među glavne uzroke smrtnosti na globalnoj razini, a tijelo nam često daje naznake temeljnih problema kroz razne simptome koje, nažalost, obično previdimo.
Pokazatelji da srce možda ne radi ispravno obuhvaćaju nedostatak zraka, bol u prsima i palpitacije. O ovoj temi u emisiji “Uranka” na K1 televiziji govorio je dr. Goran Popović.
Doktorica Popović je opisala situaciju, ističući da je srčana insuficijencija najčešći problem s kojim se susreću. “Tipično, srce radi učinkovito; međutim, može preskočiti otkucaj kada se razgovara o komplikacijama. Ovaj fenomen navodi pojedince da potraže liječničke procjene. Odgovori srca mogu značajno varirati, a iskustvo svake osobe je pod utjecajem određene vrste aritmije. Mnogi prijavljuju osjećaje kao da im je srce stalo ili vibrira; drugi mogu doživjeti vrtoglavicu, nesvjesticu ili pad krvi tlaka, samo da bi otkrili da njihov krvni tlak ostaje stabilan dok je srce privremeno prestalo funkcionirati.
“Prestanak opskrbe mozga kisikom izaziva odgovor koji kulminira gubitkom svijesti. Ovo stanje može potrajati do pola minute, ali se može produžiti na trajanje od tri do pet minuta. Značajno oštećenje mozga obično nastupa nakon otprilike pet minuta; međutim, svijest se općenito gubi nakon samo pola minute zbog nesposobnosti mozga da radi bez kisika. To može predstavljati kritičan problem situacija”, rekao je kardiolog. Dr. Popović je upozorio: “Najzabrinjavajući scenarij nastaje kada pojedinac doživi paniku ili kada ljudi u blizini počnu paničariti.
Ako u stojećem položaju osjetite da nešto nije u redu, poželjno je sjesti kako biste spriječili mogući pad. Održavanje čistog uma ključno je u takvim situacijama. Pojedinci u blizini trebali bi kontaktirati 911 za pomoć. U slučajevima kada se takve epizode ponavljaju, mudro je izbjegavati stajanje jer mogu dovesti do oštećenja mozga. Tahikardija, karakterizirana ubrzanim otkucajima srca koji se mogu činiti kao da bi vam srce moglo iskočiti iz prsa, može pogoršati situaciju ako je popraćena strahom. Oslobađanje adrenalina dodatno ubrzava rad srca. Stoga se preporuča dva ili tri puta duboko udahnuti.
“Izbjegavajte praksu zadržavanja daha, jer to pridonosi postupnom usporavanju srca”, rekao je liječnik. Dr. Popović je pojasnio da još nekoliko čimbenika također može rezultirati tahikardijom. Primijetio je da pojedinci koji brzo konzumiraju obroke, uzimaju velike zalogaje i imaju poteškoće s probavom mogu vršiti pritisak na specifične autonomne živčane centre, što potencijalno dovodi do smanjenja broja otkucaja srca. Kao rezultat toga, mnogi pojedinci prijavljuju osjećaj vrtoglavice, a ako zalegnu da se odmore nakon ručka, postoji rizik od aritmije, osobito u prisutnosti hernije na dijafragmi.
Ovaj upit nije relevantan za kardiologiju; umjesto toga, odnosi se na gastroenterologiju. “Pojačana srčana aktivnost često se predstavlja kao nepravilna i aritmična, što ukazuje na nedostatak sinkronizacije između srčanih komora i pretklijetki. Ovaj poremećaj rezultira nepravilnom cirkulacijom krvi unutar srca i u cijelom tjelesnom krvožilnom sustavu. Posljedično, pojedinci se mogu susresti sa simptomima uključujući slabost, znojenje i neodoljiv osjećaj umora.
„Ne podliježe svaki slučaj tahikardije liječenju“, elaborirao je dr. Popović govoreći o potencijalnoj povezanosti tahikardije s drugim medicinskim stanjima. Kardiolog je napomenuo da se tahikardija često javlja u kontekstu pretjeranog rada štitnjače, te da je prisutna uz anemiju i povišenu tjelesnu temperaturu. Pojedinci koji imaju bilo koji oblik virusne prehlade mogu primijetiti ubrzano lupanje srca. Iako ove okolnosti mogu izazvati tahikardiju, ona se ne smatra bolešću, već rezultatom temeljnih čimbenika.
- Dr. Goran Popović pojasnio je da, iako nije izravan uzrok, može označavati probleme u pozadini. Na primjer, pojedinac koji trpi kroničnu vrtoglavicu i nesvjesticu kao posljedicu srčanih stanja – kao što su produženi intervali između otkucaja srca ili smanjen broj otkucaja srca – doživljava nedovoljnu dostavu kisika u mozak. Nadalje, ako ta osoba ima značajnu akumulaciju kolesterola u cerebralnim krvnim žilama, to može dovesti do poremećaja u mozgu i u konačnici uzrokovati ishemiju, koja nosi svoje vlastite posljedice.
