Kardiovaskularne bolesti ubrajaju se među glavne uzroke smrtnosti na globalnoj razini, a tijelo nam često daje naznake temeljnih problema kroz razne simptome koje, nažalost, obično previdimo.
Indikatori da srce možda ne radi neadekvatno obuhvaćaju otežano disanje, bol u prsima i palpitacije. dr Goran Popović gostovao je u emisiji “Uranka” K1 televizije.
Dr. Popović je artikulirao da je zatajenje srca najčešći problem s kojim se susrećemo. Objasnio je: “Iako srce obično radi učinkovito, može preskočiti otkucaj kada se razgovara o komplikacijama. Ovaj fenomen navodi pojedince da traže preglede. Reakcije srca mogu značajno varirati, a ovaj osjećaj je različit za svakog pojedinca, oblikovan prema određenoj vrsti aritmije koju doživljava.
Mnogi prijavljuju osjećaje kao da im je srce stalo ili podrhtavalo; drugi mogu osjetiti vrtoglavicu, nesvjesticu ili pad krvnog tlaka, samo da bi otkrili da je njihov krvni tlak ostao stabilan čak i kad je srce trenutno prestalo funkcionirati.
Prestanak dotoka kisika u mozak izaziva reakciju koja kulminira gubitkom svijesti. Ovo stanje može trajati do pola minute, s mogućnošću produljenja od tri do pet minuta. Ozbiljno oštećenje mozga obično se događa nakon otprilike pet minuta; međutim, svijest se obično gubi nakon samo pola minute zbog nesposobnosti mozga da funkcionira bez kisika. “To može biti dramatična situacija”, primijetio je kardiolog.
Dr. Popović je savjetovao: “Najzabrinjavajući scenarij nastaje kada pojedinac doživi paniku ili kada oni u blizini počnu paničariti. Ako netko osjeti da nešto nije u redu dok stoji, preporučljivo je sjesti kako bi se spriječio pad. Održavanje bistrog uma je ključno. Pojedinci oko vas trebali bi kontaktirati hitnu pomoć pozivom hitnoj pomoći.
Ako se takve epizode ponavljaju, mogu rezultirati oštećenjem mozga, pa je pametno izbjegavati stajanje.” Nadalje je objasnio: “Tahikardija se odnosi na ubrzani rad srca, stvarajući osjećaj da bi moglo iskočiti iz prsa. Situacija se pogoršava s pojavom straha, jer adrenalin uzrokuje da srce kuca još brže. Poželjno je dva ili tri puta duboko udahnuti.
“Suzdržite se od zadržavanja daha, jer to može uzrokovati postupno smanjenje broja otkucaja srca”, rekao je liječnik, koji je dalje primijetio da drugi elementi mogu pridonijeti tahikardiji. Dr. Popović je pojasnio da osobe koje jedu na brzinu, uzimaju velike zalogaje i imaju poteškoće s probavom mogu vršiti pritisak na određene autonomne živčane centre, što potencijalno može rezultirati smanjenjem broja otkucaja srca. Kao rezultat toga, pojedinci često prijavljuju osjećaj vrtoglavice, a ako legnu da se odmore nakon ručka, može se pojaviti aritmija, osobito u prisutnosti dijafragmalne hernije.
Ovaj upit nije relevantan za kardiologiju; umjesto toga, odnosi se na gastroenterologiju. “Često se ubrzana srčana aktivnost očituje kao nepravilna i aritmična, što ukazuje na to da srčane pretkomore i komore ne funkcioniraju optimalno. To rezultira nedosljednim protokom krvi kako unutar srca tako i kroz tjelesni krvožilni sustav. Kao rezultat toga, pojedinci se mogu susresti sa simptomima kao što su slabost, znojenje i neodoljiv osjećaj umora.
Međutim, nije svaki slučaj tahikardije podložan liječenju”, navodi se. dr. Popović dok raspravlja o mogućim vezama između tahikardije i drugih medicinskih stanja. “Kardiolog je primijetio da se tahikardija često javlja u scenarijima obilježenim pojačanom funkcijom štitnjače. Također se može pojaviti uz anemiju i povišenu tjelesnu temperaturu. Ako netko doživi bilo koji oblik virusne infekcije, uobičajeno je primijetiti povećanje broja otkucaja srca. Iako ova stanja mogu potaknuti tahikardiju, to se ne bi trebalo klasificirati kao bolest, već kao posljedični učinak.
- Dr. Goran Popović pojasnio je da, iako ne može poslužiti kao izravan uzrok, može signalizirati temeljne probleme. Na primjer, pojedinac koji pati od kronične vrtoglavice i nesvjestice kao rezultat srčanih stanja – kao što su produženi intervali između otkucaja srca ili smanjen broj otkucaja srca – doživljava nedovoljnu dostavu kisika u mozak. Nadalje, ako ta osoba ima značajnu akumulaciju kolesterola unutar cerebralnih krvnih žila, to može dovesti do poremećaja u mozgu i naposljetku uzrokovati ishemiju, koja nosi svoje vlastite posljedice.
