Kardiovaskularni problemi sve su prisutniji kod osoba srednje i starije životne dobi, a postupno su sve izraženiji i kod mlađe populacije. Mnogi ljudi vode stresan način života, bave se minimalnom tjelesnom aktivnošću i konzumiraju nezdravu hranu.
Danas dijelimo preporuke kardiologa. Bolesti srca i krvožilnog sustava među vodećim su uzrocima smrtnosti na globalnoj razini, a naša tijela često izražavaju nevolju nizom simptoma koje često ne primjećujemo. Znakovi koji mogu ukazivati na moguće srčane probleme uključuju lupanje srca, nelagodu u prsima i otežano disanje. Tijekom gostovanja u emisiji Uranka K1 na K1 televiziji govorio je o tome kako razlikovati bezazlene palpitacije od onih koje zahtijevaju posjet kardiologu, jesu li svi slučajevi tahikardije opravdani te koji su mogući rizici od moždanog udara.
- Dr. Popović napominje da je srčana slabost najčešći problem s kojim se susreću. “Srce obično radi ispravno, ali može propustiti otkucaj kada se bavi određenim problemima. Zbog toga ljudi traže ocjene. Odgovor srca može biti različit, a taj osjećaj je različit za svakog pojedinca, pod utjecajem određene vrste aritmije.” Mnogi ljudi prepričavaju osjećaje kao da im je srce stalo ili zatreperilo; drugi su spominjali osjećaj vrtoglavice, nesvjestice ili pada krvnog tlaka, samo da bi otkrili da im je krvni tlak bio stabilan dok im je srce nakratko prestalo funkcionirati,” objasnio je. “Kada se prekine dovod kisika, mozak reagira izazivanjem gubitka svijesti”, pojasnio je kardiolog. Ovo stanje može potrajati tri do pet minuta, iako obično traje oko trideset sekundi.
Dr. Popović upozorava da može doći do dramatične situacije, jer se ozbiljna ozljeda mozga može dogoditi nakon otprilike pet minuta, a svijest obično nestane unutar tridesetak sekundi zbog nemogućnosti rada mozga bez kisika. Dodao je: “Najviše zabrinjava situacija kada pojedinac počne paničariti ili kada oni u blizini počnu činiti isto. Ako osjetite da nešto nije u redu dok stojite, pametno je sjesti kako biste izbjegli pad. Održavanje bistre glave je ključno. Promatrači bi trebali nazvati 911. U slučajevima kada se ovi incidenti ponavljaju, preporučljivo je suzdržati se od stajanja jer bi to moglo dovesti do oštećenja mozga.” Tahikardija je definirana ubrzanim otkucajima srca, stvarajući osjećaj da bi vam srce moglo iskočiti iz prsa. Situacija može eskalirati ako tjeskoba počne uzimati maha. Porast adrenalina dodatno ubrzava otkucaje srca.
Dva ili tri duboka udaha najučinkovitiji je odgovor. “Suzdržite se od zadržavanja daha, jer to može dovesti do sporog smanjenja otkucaja srca”, savjetovao je liječnik. Dr. Popović je također napomenuo da različiti čimbenici mogu dovesti do tahikardije.
Objasnio je da pojedinci koji brzo konzumiraju obroke, uzimaju velike zalogaje i imaju probleme s probavom mogu vršiti pritisak na specifične autonomne živčane centre, što bi u konačnici moglo uzrokovati pad broja otkucaja srca. Posljedično, brojni pojedinci često spominju osjećaj vrtoglavice, a kada bi se nakon ručka zavalili, mogli bi se susresti s aritmijom, osobito ako postoji dijafragmalna hernija.
Ovo pitanje se više odnosi na gastroenterologiju nego na kardiologiju. “Kad se rad srca ubrza, često može postati nepravilan i aritmičan, što ukazuje na to da pretkomore i srčane komore ne rade najbolje. Kao posljedica toga dolazi do nepravilnog protoka krvi i unutar srca i kroz tjelesne žile. Posljedično, pojedinci se mogu susresti sa simptomima poput umora, pretjeranog znojenja i općeg osjećaja slabosti. Dok je govorio o mogućim vezama s drugim zdravstvenim problemima, dr. Popović je primijetio: “Ne može se liječiti svaki slučaj tahikardije. Kardiolog je primijetio da pretjerani rad štitnjače često dovodi do tahikardije.
Nadalje, ovo se stanje obično povezuje s anemijom i povišenom tjelesnom temperaturom. Ako se slučajno prehladite, mogli biste osjetiti lupanje srca. Dok ti elementi igraju ulogu u tahikardiji, ona se ne smatra bolešću, već posljedicom. Dr. Goran Popović pojasnio je da, iako sama tahikardija nije izravan uzrok, ona može ukazivati na dublje probleme.
- Na primjer, bolest srca može rezultirati kroničnom vrtoglavicom i nesvjesticom zbog produljenih razmaka između otkucaja srca ili smanjenog broja otkucaja srca, što u konačnici može uzrokovati nedovoljno kisika da dopre do mozga. Osim toga, značajno nakupljanje kolesterola u krvnim žilama mozga može stvoriti probleme unutar mozga i na kraju može rezultirati ishemijom, što dovodi do niza povezanih problema.
