Lubenica je poznata kao omiljeno ljetno voće koje služi kao hidratantni, osvježavajući međuobrok.Međutim , ono što mnogi ne znaju jeste da pretjerano konzumiranje lubenice itekako može da škodi. U nastavku članka pročitajte malo više o tome.
Lubenica se od davnina smatra posebnom ljetnom poslasticom koja kod svakoga tko se s njom susretne izaziva različite reakcije. Nekad kategorizirano kao sezonsko povrće i neizostavan sastojak prehrane, sada se konzumira gotovo cijele godine.
Svakako, u tome nema ništa negativno; zapravo, lubenicu treba konzumirati kad god je to moguće. Ovo divno povrće služi kao izvrsna i blagotvorna poslastica za zdravlje, posebno u razdobljima kada visoke temperature predstavljaju izazov za naše dobrobit i zahtijevaju odgovarajuću hidrataciju. Lubenica pruža mogućnost nadoknade esencijalne tekućine u tijelu, a nutritivno je značajna jer je bogata vitaminima A i C, a ujedno djeluje i kao snažan antioksidans.
Lubenica, zahvaljujući sadržaju citrulina, ima potencijal za ublažavanje bolova u mišićima te se posebno preporučuje sportašima i pojedincima koji se redovito bave tjelesnom aktivnošću jer povećava aerobni kapacitet tijela povećanjem proizvodnje dušikovog oksida. Nadalje, konzumacija lubenice pozitivno pridonosi zdravlju kože, jer je bogata vitaminima A i C koji potiču sintezu kolagena – proteina neophodnog za održavanje dobrog stanja kože i kose.
Kalorični sadržaj lubenice je izuzetno nizak, svega 30 kcal, što znači da ne utječe negativno na izgled ili tjelesnu težinu; dapače, kalorijska vrijednost mu je čak niža nego kod drugog vrlo cijenjenog bobičastog voća poput malina, kupina, aronije i borovnica.
Prisutnost približno 6 grama šećera na sto grama mase ne predstavlja opasnost koja bi ugrozila naše zdravlje ili tjelesnu težinu. Čak i kada se konzumiraju u velikim količinama, koje iznose nekoliko stotina grama tijekom dana, jednostavni šećeri poput glukoze, fruktoze i saharoze ne predstavljaju opasnost za naše zdravlje. Naime, lubenica je posebno korisna i neophodna za zdravlje kardiovaskularnog sustava jer sadrži likopen koji pomaže u smanjenju razine štetnog kolesterola i učinkovito regulira krvni tlak.
Lubenica je također izvor citrulina, aminokiseline koja povećava razinu dušikovog oksida u tijelu. Točnije, dušikov oksid je poznat po svojoj ulozi u olakšavanju širenja krvnih žila, što zauzvrat doprinosi smanjenju krvnog tlaka. Stoga konzumacija nekoliko kriški, pa čak i više, tijekom dana ne predstavlja opasnost za vaše zdravlje.
Iako je istina da lubenica ima visok glikemijski indeks (u rasponu od 72 do 80%), što može dovesti do brzog povećanja razine šećera u krvi, količina šećera prisutna u lubenici je minimalna, što takve pojave čini prilično neuobičajenim.
*Koji je preporučeni dnevni unos lubenice?
Konzumentima s visokim šećerom u krvi ili inzulinskom rezistencijom savjetuje se oprez te se preporuča umjerena konzumacija ove sezonske poslastice. Za pojedince u rizičnim skupinama može biti potrebno potpuno izbjegavanje takvog povrća. Vjerojatno je mnogima poznata dijeta s lubenicom kao učinkovita pomoć pri mršavljenju; stoga lubenicu ne treba promatrati kao protivnika.
Naime, voda čini 90% težine lubenice, a uz to ima zanemarivu količinu šećera, što je čini izvrsnim izborom za one koji žele smršaviti. Nadalje, lubenica je bogata argininom, aminokiselinom koja potiče ubrzano sagorijevanje masti.
Količina lubenice koju možete pojesti dnevno ovisi o količini drugih namirnica koje već jedete. Prejedanje je rizik s bilo kojom vrstom hrane. Pojedinci koji vole ovo divno voće trebali bi razmisliti o smanjenju unosa druge hrane, a povećati konzumaciju lubenice, čime bi osigurali da su “svi vukovi siti i sve ovce brojne”.
Je li dopušteno jesti lubenicu za večeru za mršavljenje?
Izbjegavanje prejedanja je bitno! Opće je poznato da se ne preporučuje večernja konzumacija hrane vezane uz lubenicu, pogotovo unutar tri sata prije spavanja, iako je lubenica kvalitetna namirnica. Općenito, ako postoji opcija, poželjno je da lubenicu uživate u jutarnjim satima, ostavljajući najmanje dva do tri sata prije i nakon konzumacije druge hrane.
