Na internetu svakodnevno možemo pronaći razne savjete o važnosti i dobrobiti meda za zdravlje. Jedna kafena kašičica meda svaki dan predstavlja veoma dobar izborza svaku osobu. U nastavku danšnjeg članka predstavljamo posebno intrigantan prikaz vezan uz ovu temu….
Dobrobiti za zdravlje i nutritivna vrije
dnost meda dobro su priznate, ali način na koji se konzumira može utjecati na sposobnost tijela da učinkovito apsorbira te hranjive tvari. Pavle Anđelković, predstavnik Udruženja pčelara Beograda, ističe značaj pravilne konzumacije meda.
Uzimanje meda na prazan želudac može osigurati esencijalnu energiju potrebnu za pokretanje svakodnevnih aktivnosti. Bogat vitalnim vitaminima, mineralima i aminokiselinama koji su važni za funkcioniranje stanica, med je neprocjenjiv izvor hranjivih tvari. Kako bi se poboljšala apsorpcija hranjivih tvari, preporuča se staviti med u usta i pustiti da se otopi prije gutanja.
Ova metoda aktivira žlijezde slinovnice, omogućujući im da unesu korisne hranjive tvari. Prilikom konzumacije kristaliziranog meda poželjno je postupati s njim slično kao s hranom, npr. žvakati komad kruha. Ovaj pristup omogućuje da med ostane u ustima dulje vrijeme, čime se potiče poboljšana apsorpcija. Za one kojima čvrsti oblik meda nije privlačan, može se pomiješati s malom količinom tople vode radi lakše konzumacije.
Ova tehnika povećava sposobnost želuca da apsorbira korisne hranjive tvari. Zdravstvene prednosti meda su velike; sadrži bitne komponente ključne za očuvanje života i može djelovati kao preventivna mjera protiv raznih bolesti. Osim toga, med je bogat vitalnim vitaminima i aminokiselinama.
Za Pavla Anđelkovića i njegovu obitelj redoviti unos meda od iznimne je važnosti jer ga smatraju izuzetno korisnim dodatkom prehrani. Unatoč tome, pri integraciji meda u nečiji zdravstveni režim bitno je uzeti u obzir individualne zdravstvene potrebe i moguće alergije. Kao i kod svake prirodne tvari, savjetuje se savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom prije uvođenja bilo kakvih značajnih izmjena u nečiju prehranu ili strategiju liječenja. Med, koji je primarni proizvod pčela medarica, zaslužuje pažnju, tim više što u njegovom stvaranju ne sudjeluju sve pčele unutar zajednice.
Putovanje od pčele do meda dugotrajan je i zamršen proces, koji naglašava nužnost poštivanja i njegovanja ovih izvanrednih insekata. Imamo obvezu čuvati njihovo postojanje i jamčiti neograničen pristup flori koja obiluje nektarom. Ostvarenje ovog cilja zahtijeva našu posvećenost očuvanju okoliša i izbjegavanje unošenja štetnih tvari koje mogu negativno utjecati na biljke i insekte. Povijesno gledano, med i njegovi nusproizvodi cijenjeni su kao neki od najmoćnijih prirodnih lijekova.
- Stoljećima se med koristi u liječenju raznih bolesti, kao iu kozmetici i prirodnoj medicini. Značaj meda može se pratiti unazad do doba egipatskih faraona, s najranijim pisanim zapisima koji potvrđuju njegovu prisutnost. Posude koje sadrže ovu izvanrednu tvar otkrivene su u grobnicama ovih drevnih vođa, naglašavajući njezinu značajnu vrijednost. Osim toga, med se spominje u drevnoj kineskoj medicini i slavi se u ayurvedskoj “Knjizi života” kao izvor mladosti, vitalnosti i estetske privlačnosti. Koji je proces uključen u proizvodnju meda? Ključno je razumjeti znatan napor potreban da bi se dobio samo kilogram ove cijenjene tvari.
Usamljena pčela mora obaviti otprilike 150 000 letova, što odgovara jednakom broju povratnih putovanja do košnice. Tijekom ove ekspedicije, pčela mora posjetiti nevjerojatnih ukupno 12 milijuna cvjetova prepunih nektara, peludi i raznih slatkih tekućina. Ako je dostupnost nektara smanjena, pčelinje odgovornosti se dodatno pojačavaju. Po povratku u košnicu s nektarom, pčela sakupljačica svoj teret prenosi na druge pčele, koje pomažu u vađenju nektara i oslobađanju tereta hraniteljice.
Proces proizvodnje meda započinje u želucu pčele, gdje se različiti enzimi uvode u nektar, poboljšavajući ga i potičući kemijske reakcije koje otključavaju njegova ljekovita svojstva. Taj se sekret iz želuca pčele zatim stavlja u saće, gdje se spaja i podvrgava dodatnim kemijskim transformacijama, što na kraju kulminira stvaranjem meda. Ovaj izvanredan i zamršen proces predstavlja primjer svoje složenosti i veličanstvenosti. Tijekom cijele faze proizvodnje, pčele obogaćuju med raznolikim nizom antibakterijskih svojstava, uključujući esencijalne vitamine, minerale, kiseline i elemente u tragovima, što rezultira besprijekornom prehranom za njih same i njihovo potomstvo.
Nedvojbeno je dužnost čovječanstva da u potpunosti prihvati bezbrojne prednosti koje pruža ovaj vrlo pristupačan i neprocjenjiv prirodni dar. Med se sastoji od dobro izbalansirane mješavine fruktoze, saharoze, glukoze, vode te raznih vitamina, minerala i elemenata u tragovima. Iako se točni omjeri mogu razlikovati ovisno o vrsti i kvaliteti meda, ukupna ravnoteža ostaje izuzetna. Ovo izvanredno postignuće naglašava sposobnost pčela da pretvore prirodne resurse koji su im na raspolaganju u besprijekornu i hranjivu hranu.
Specifične biljke s kojih pčele skupljaju nektar diktiraju nijansu meda, stvarajući raspon koji se proteže od blijedo žute do tamno smeđe. Od dostupnih sorti najčešće se kupuje livadski med, zatim bagremov, lipov i šumski med. Iako individualne preferencije i potrebe obično vode naš odabir meda, bitno je prepoznati da je med različito kategoriziran, što zauzvrat utječe na njegov nutritivni sastav. Postoji pet različitih kategorija meda, od kojih je svaka definirana količinom i kvalitetom prisutnih biljnih čestica. Razumijevanje pravilnog načina konzumiranja meda je od vitalnog značaja, jer se razlikuje od konzumiranja drugih namirnica.
Med je prirodno sklon kristalizaciji, pri čemu određene sorte pokazuju bržu stopu kristalizacije od drugih. Na ovaj fenomen utječu razine glukoze u medu; kada koncentracija glukoze premaši koncentraciju fruktoze, proces kristalizacije postaje i brži i jednostavniji. Nasuprot tome, bagremov med, koji sadrži veći udio fruktoze, kristalizira sporije. U našem društvu postoji značajna nevoljkost prema kristaliziranom medu i neuobičajeno je da se pojedinci odluče kupiti ga kad im se pruži mogućnost. Nadalje, čak i ako nabave kristalizirani med, odmah će tražiti načine da ga vrate u tekuće stanje primjenom topline.
Posljednjih godina razvilo se novo područje znanstvenog istraživanja, koje se naziva apiterapija. Ova praksa obuhvaća korištenje meda i niza drugih proizvoda dobivenih od pčela radi lakšeg liječenja i prevencije bolesti. Apiterapija se temelji na dosljednoj konzumaciji meda uz razne pčelinje proizvode, uključujući pelud, matičnu mliječ i propolis. Cilj ovog pristupa je povećati učinkovitost imunološkog sustava, čime se poboljšava njegova sposobnost borbe protiv bakterija, virusa, gljivica i slobodnih radikala.
