U danasnjem clanku vam donosimo koji krvni pritisak kardiolozi smatraju kao idealan. Naime , iako se vrijednost 120 sa 80 dugo smatrala zlatnim standardom zdravog krvnog pritiska, sve više stručnjaka danas ističe da stvari nisu tako jednostavne.
Moderna kardiologija naglašava da se idealan pritisak razlikuje od osobe do osobe i da je daleko važnije razumjeti kontekst, način mjerenja i individualne faktore nego slijepo se držati jednog univerzalnog broja. Mnogi ljudi žive u uvjerenju da su njihovi rezultati loši čim odstupaju od pomenutog okvira, iako to često nije slučaj.
Prvo što ljekari napominju jeste da se krvni pritisak mijenja tokom dana i da ne postoji jedna savršena vrijednost koja važi za sve. Na pritisak utiču godine, fizička aktivnost, stres, genetika, ishrana, pa čak i to kako i kada mjerimo. Zbog toga sve više stručnjaka navodi da je idealan pritisak zapravo onaj koji je stabilan, ujednačen i u skladu s opštim zdravstvenim stanjem čovjeka, a ne broj koji se na papiru smatra “prosjekom”. Kod mlađih, zdravih osoba normalne vrijednosti često su oko 110 sa 70 ili 115 sa 75, dok kod starijih može biti sasvim prihvatljivo da sistolni pritisak bude oko 125 ili 130, ukoliko je puls stabilan i nema drugih simptoma.
Kardiolozi takođe naglašavaju da mnogi ljudi griješe prilikom samog mjerenja, što dovodi do pogrešnih zaključaka. Najčešće greške su mjerenje odmah nakon fizičke aktivnosti, razgovora, hodanja ili stresa, sjedenje prekriženih nogu, držanje ruke u pogrešnom položaju ili nedovoljno mirovanje prije mjerenja. Stručnjaci ističu da je za tačne rezultate potrebno da osoba odmara najmanje pet minuta, da sjedi uspravno, da ruka bude u visini srca i da se koristi ispravan, kalibrisan aparat. Čak i mjesto na kojem se mjeri pritisak utiče na rezultat – kod kuće su najčešće niže i realnije vrijednosti nego u ordinaciji, gdje stres može privremeno povisiti brojke.
Još jedna stvar koju se često zanemaruje jeste da je važno pratiti prosjek, a ne jedan rezultat. Ljekari preporučuju da se pritisak mjeri nekoliko dana zaredom u približno isto vrijeme, a zatim izvuče srednja vrijednost. Tek tada se može reći da je pritisak zaista stabilan. Osobe koje ponekad izmjere 130 sa 85, a većinu vremena imaju niže brojke, ne spadaju automatski u rizičnu grupu. Sa druge strane, oni koji povremeno imaju vrlo niske vrijednosti, ispod 100 sa 60, ali se osjećaju dobro i nemaju vrtoglavice, takođe ne moraju brinuti, jer organizam nekada prirodno funkcioniše u tim okvirima.
Kardiolozi poručuju da je najvažnije osluškivati signale tijela. Ako uz promjene u pritisku dolaze glavobolja, zamaranje, probadanje u grudima, vrtoglavica ili osećaj preskakanja srca, tada je važno obratiti se ljekaru, čak i ako brojevi izgledaju “normalno”. Mnogi faktori rizika ne vide se na samom aparatu, a rani pregled može spriječiti ozbiljnije probleme.
Novi pristup razumijevanju krvnog pritiska ima za cilj da smanji nepotreban strah koji mnogi ljudi osjećaju kada vide malo veće ili niže vrijednosti. Umjesto panike zbog jednog mjerenja, preporučuje se praćenje navika, načina života i dugoročne stabilnosti pritiska. Uz pravilno mjerenje, uravnoteženu ishranu, dovoljno sna i smanjenje stresa, većina ljudi može održavati zdrav kardiovaskularni sistem bez pretjerane brige o jednom jedinom broju.
Na kraju, stručnjaci se slažu u jednoj važnoj poruci: pritisak ne treba posmatrati kao strogo zadan standard, već kao individualni pokazatelj zdravlja. Ono što je normalno za jednu osobu, možda nije za drugu, a jedini pravi cilj je stabilnost, dobro opšte stanje i životne navike koje podržavaju zdravlje srca.
