Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, pogađa sve veći broj ljudi širom svijeta. Ovo stanje se često naziva „tihim ubicom“ jer dugo vremena može proći bez primjetnih simptoma, a da pritom ozbiljno oštećuje krvne sudove i vitalne organe.
Neliječena hipertenzija može dovesti do teških i potencijalno smrtonosnih komplikacija, uključujući moždani udar, srčani udar, srčanu insuficijenciju i oštećenja bubrega.
Kardiolog Mark Frenkl naglašava da se mnogi slučajevi povišenog krvnog pritiska mogu spriječiti ili držati pod kontrolom kombinacijom pravilne ishrane, redovne fizičke aktivnosti i zdravog načina života. Posebno je važno obratiti pažnju na namirnice koje svakodnevno unosimo, jer određena hrana značajno može doprinijeti povećanju krvnog pritiska.
Hrana koja podiže krvni pritisak
Masna hrana
Prema brojnim istraživanjima, osobe koje unose velike količine crvenog mesa, zasićenih masti i prerađenih proizvoda sklonije su povišenom krvnom pritisku u poređenju sa ljudima koji se hrane na vegetarijanski ili mediteranski način. Masna hrana utiče na povećanje tjelesne težine, loš holesterol i opterećenje krvnih sudova, što sve može doprineti razvoju hipertenzije.
Pileća koža
Iako mnogima ukusna i hrskava, pileća koža je izuzetno kalorična i bogata zasićenim mastima, hidrogenizovanim uljima i trans mastima. Ove masti povećavaju nivo LDL („lošeg“) holesterola u krvi. Visok LDL direktno je povezan sa stvaranjem masnih naslaga u krvnim sudovima, što dovodi do njihovog sužavanja i povećanja krvnog pritiska. Redovna konzumacija ovakve hrane može pogoršati već postojeću hipertenziju.
Kuhinjska so
So je jedan od najvažnijih faktora koji utiču na povišeni krvni pritisak. Samo jedna kašičica soli sadrži oko 2.300 mg natrijuma, što je gornja granica preporučenog dnevnog unosa za odrasle. Prekomjernim unosom soli zadržava se višak tečnosti u tijelu, povećava se volumen krvi i samim tim raste krvni pritisak. Hrana iz restorana, grickalice, suhomesnati proizvodi i gotova jela često sadrže mnogo više soli nego što pretpostavljamo.
Kiseli kupus
Iako je nutritivno bogat i koristan za varenje, kiseli kupus sadrži velike količine natrijuma, jer je so ključni element procesa kiseljenja. Osobe sa hipertenzijom ili srčanim problemima trebalo bi da ograniče njegovu čestu konzumaciju kako bi izbjegle nagli porast pritiska.
Kiseli krastavci su niskokalorični, ali veoma bogati natrijumom. Jedan prosječan krastavac dužine oko 10 cm može sadržati i do 570 mg natrijuma, što je skoro trećina preporučenog dnevnog unosa. Redovna konzumacija velikih količina kiselih proizvoda može lako dovesti do povećanja ukupnog unosa soli u toku dana.
Punomasno mlijeko
Punomasno mlijeko je nutritivno vrijedno, ali sadrži visok procenat masti i holesterola. Redovan unos zasićenih masti opterećuje kardiovaskularni sistem i može doprineti stvaranju plaka u arterijama. Time se povećava rizik od hipertenzije i drugih srčanih oboljenja. Umjerenost ili biranje nemasnih varijanti može biti zdravija opcija.
Najčešći simptomi povišenog krvnog pritiska
Iako hipertenzija često ne pokazuje nikakve simptome, neki ljudi ipak mogu primijetiti određene promjene, kao što su:
Pojačano lupanje srca (palpitacije)– osjećaj ubrzanog ili preskačućeg rada srca.
Krv u mokraći – može biti znak oštećenja krvnih sudova u bubrezima.
Jake glavobolje – posebno one koje se javljaju iznenada ili u jutarnjim satima.
Ovi simptomi ne znače nužno da osoba ima hipertenziju, ali su znak da bi trebalo posjetiti ljekara i provjeriti stanje.
Svi odrasli stariji od 40 godina treba da kontrolišu krvni pritisak najmanje jednom u pet godina, dok osobe koje imaju porodičnu predispoziciju, povećan rizik ili već postojeće zdravstvene tegobe treba da ga provjeravaju i češće. Redovna kontrola ključna je za rano otkrivanje problema i sprečavanje ozbiljnih komplikacija.
