Kardiolog daje smjernice o upravljanju naglim vremenskim promjenama kod pacijenata s kroničnim stanjima.
Nagle fluktuacije vremenskih uvjeta, kao što je dan kada je temperatura pala s 29 stupnjeva na 7 stupnjeva unutar jednog dana, mogu imati značajne implikacije na zdravlje, posebno za osobe s kroničnim bolestima. Kardiolog nudi vrijedne smjernice o upravljanju tim promjenama i ublažavanju njihovih štetnih učinaka.
Temperaturne oscilacije veće od 20 stupnjeva predstavljaju izazov ne samo za starije, već i za mlađe osobe. Brojni ljudi susreću se s promjenama u svom zdravlju, koje se mogu manifestirati kao varijacije krvnog tlaka, glavobolje, nelagode u zglobovima, zajedno s promjenama raspoloženja, nesanicom i pojačanom anksioznošću.
Kako stoji na web stranici Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), “biometeorološke promjene mogu negativno utjecati na sve osjetljive osobe, osobito na one sa srčanim oboljenjima, astmatičarima, visokim krvnim tlakom i osobe sklone živčanim poremećajima.
Te su promjene često povezane sa simptomima poput glavobolje, umora i smanjene koncentracije. Osobe s kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima, uz one imaju psihološke probleme, trebali bi biti posebno oprezni.
I akutnim i kroničnim pacijentima se strogo savjetuje da se strogo pridržavaju smjernica svojih zdravstvenih djelatnika.
Dr Milijana Balević, kardiolog Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”, napominje da nagle promene vremena mogu nepovoljno da utiču na zdravlje pojedinaca, posebno onih koji se ne pridržavaju dosledno terapije i ne idu na redovne kontrole. Ovo pogoršanje zdravlja može često zahtijevati hitnu medicinsku pomoć. Ističe važnost redovitih pregleda, uravnotežene prehrane i umjerenih tjelesnih aktivnosti, poput šetnje, uz osiguravanje dovoljnog sna. Provedba ovih mjera može olakšati upravljanje promjenjivim vremenskim uvjetima.
Poseban naglasak treba staviti na osobe s psihijatrijskim problemima, jer često traže pomoć kardiologa zbog ubrzanog rada srca, unatoč tome što je uzročnik potencijalno psihološki. Izazovi se pogoršavaju tijekom zimskih mjeseci kada niske temperature dovode do spontanog suženja krvnih žila, što predstavlja značajan rizik za pušače i osobe koje boluju od krvožilnih bolesti. Nadalje, brzi prelazak iz hladnog okruženja u toplije može izazvati grčeve krvnih žila, što u težim slučajevima može rezultirati stvaranjem tromba, čime se povećava vjerojatnost srčanog ili moždanog udara.
Dr. Balević posebno upozorava mlade osobe koje često konzumiraju energetska pića s visokim udjelom šećera i kofeina jer mogu dodatno opteretiti kardiovaskularni sustav i jetru. Naglašava da kombinacija energetskih pića i nagle promjene vremenskih uvjeta može predstavljati značajne rizike za mlade ljude, posebice one koji su podložni srčanim problemima.
- Sve češće nagle promjene vremena imaju sve značajnije posljedice na zdravlje, posebice osoba s kroničnim bolestima. Kardiovaskularni sustav pokazuje značajnu osjetljivost na te varijacije; nagle promjene temperature mogu dovesti do naglog sužavanja ili širenja krvnih žila, što predstavlja rizik za one koji pate od hipertenzije, bolesti srca ili krvožilnih problema.
Doktorica Milijana Balević dodatno ističe da povišene temperature, uz hladno vrijeme, mogu negativno utjecati na zdravlje. Kada je izloženo visokoj vrućini, tijelo pokušava regulirati svoju temperaturu širenjem krvnih žila, što može dovesti do pada krvnog tlaka i osjećaja slabosti. Takve nagle promjene mogu predstavljati značajne rizike za osobe s već postojećim bolestima srca ili krvnim tlakom.
Dodatni ključni element koji treba uzeti u obzir odnosi se na respiratorne probleme. Varijacije u kvaliteti zraka, vlažnosti i temperaturi mogu pogoršati stanje osoba koje pate od astme, kroničnog bronhitisa ili drugih respiratornih bolesti. U hladnijim okruženjima pojedinci često imaju poteškoće s disanjem jer suh i hladan zrak može iritirati dišne putove, što dovodi do simptoma poput kašlja, gušenja ili osjećaja stezanja u prsima. Stoga je bitno, osobito tijekom zimske sezone, ograničiti produženo izlaganje niskim temperaturama i zaštititi dišni sustav korištenjem šala ili maske.
