Ovog ljeta vrućine su paklene a kako kažu prognostičari ovo je tek početak. U budućnosti nas čini se čekaju još više temperature a sce zbog zagađivanja naše planete i zagrijavanja atmosfere.
Posljednjih nekoliko dana temperature su se na našim prostorima penjale blizu 40 Celzijevih stupnjeva, topline na koju nismo navikli i koja značajno utječe na naše dobrobit. Strogo se savjetuje izbjegavanje aktivnosti na otvorenom i suzdržavanje od stalnog rada klima uređaja. Specijalist interne medicine dr. Andrej Kovačević i kardiolog dr. Dalibor Dragišić iz KBC-a “Dragiša Mišović” ističu važnost pridržavanja njihovih smjernica u vrijeme očekivanih srpanjskih vrućina.
Sjećajući se prethodnog srbijanskog ljeta, meteorolozi upozoravaju na sve veću jačinu sunca koja predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Kako biste spriječili štetne zdravstvene probleme koji proizlaze iz jake vrućine, ključno je pridržavati se njihovih uputa. Očuvanje naših krvnih žila i osiguravanje dobrobiti našeg srca tijekom sezone vrućine zahtijeva proaktivan pristup kako bismo spriječili moguće komplikacije.
Visoke temperature mogu imati dubok utjecaj na cjelokupno zdravlje našeg kardiovaskularnog sustava. Glavni razlozi za ovaj fenomen mogu se pripisati dva ključna elementa: povišeni atmosferski tlak i povećana gustoća krvi, što se znanstveno naziva hiperkoagulabilnost. Određene skupine pojedinaca posebno su osjetljive na ove učinke, uključujući one koji već imaju bolest srca, pojedince koji su nedavno doživjeli srčani ili moždani udar, pacijente s hipertenzijom, ljude koji su pretili, osobe s poviješću koronarne bolesti srca i one kojima je dijagnosticiran dijabetes.
Ovu vrijednu informaciju za “eKliniku” je prenio dr. Kovačević, cijenjeni specijalist interne medicine. Kako biste spriječili dehidraciju, gubitak minerala i mogućnost toplotnog udara, bitno je dati prioritet konzumaciji tekućine tijekom ovog razdoblja. Kritična strategija je suzdržati se od izravnog izlaganja suncu između 11 i 17 sati, kada temperature i atmosferski tlak dosegnu svoj vrhunac.
- Ovaj savjet je od posebne važnosti za osobe s kardiovaskularnim bolestima. Savjetovanje s kardiologom prije bilo kakvih prilagodbi ključno je zbog utjecaja toplijeg vremena na krvni tlak. Prilagodba planova liječenja promjenjivim vremenskim uvjetima je neophodna jer povišene temperature mogu rezultirati nižim razinama krvnog tlaka. Liječnik ističe važnost termoregulacije i održavanja postupne prilagodbe tjelesne temperature prema vanjskoj klimi.
Kada se suočite s ekstremno visokim temperaturama, ključno je izbjegavati postavljanje klima uređaja na pretjerano niske temperature (ispod 20 stupnjeva Celzijusa) jer to može uzrokovati iznenadno suženje ili spazam arterija. To pak može dovesti do dvije moguće posljedice: razvoja aritmija ili čak punog srčanog udara. Kako bismo ublažili ove rizike, od vitalnog je značaja održavati umjerenu klimu u rasponu od 22 do 24 stupnja Celzijusa i dopustiti sebi postupnu prilagodbu na te uvjete.
Tijekom toplijih mjeseci od iznimne je važnosti promijeniti svoje prehrambene izbore uključivanjem asortimana voća, povrća, hrane bogate vlaknima, ribe, puretine i orašastih plodova, pritom pazeći na smanjenje unosa natrija. Što se tiče tjelesne aktivnosti, osobe s kardiovaskularnim bolestima mogu sudjelovati u umjerenoj tjelovježbi koja je prilagođena njihovoj dobi, specifičnim medicinskim stanjima, propisanim lijekovima i prevladavajućim vanjskim okolnostima.
Ističući povezanost naglih promjena vremenskih prilika i njihovog utjecaja na krvne žile, dr. Dalibor Dragišić, interventni kardiolog KBC-a “Dragiša Mišović”, istaknuo je pojavu hipertenzivnih reakcija i tromboze. Brzo djelovanje ključno je u slučaju srčanog udara, a pacijente se poziva da odmah prepoznaju simptome i bez odlaganja kontaktiraju hitnu službu. Manifestacija boli u prsima tretira se kao hitna stvar koja zahtijeva hitnu pozornost medicinskih stručnjaka.
Nakon što se postavi dijagnoza infarkta miokarda, neophodno je odrediti optimalan tijek liječenja, bilo da se radi o konzervativnim metodama ili provođenju stentiranja angioplastikom. Dr. Dragišić ističe važnost vremena u očuvanju miokarda tijekom kritičnog srčanog događaja. Što je odgoda duža, veća je šteta nanesena srčanom mišiću. U ovom ključnom scenariju pogreške su neprihvatljive, a sposobnost donošenja brzih odluka ima veliki značaj.
Naglašeno je da hipertenzija, ako se ne liječi, može dovesti do značajne štete nakon što se simptomi pojave. Brojni su se pojedinci navikli živjeti s povišenim krvnim tlakom, s očitanjima koja dosežu 150 ili 160 na 90 ili 100. Tiho vrebajući, ova bolest može ostati bezbolna dulje vrijeme, otkrivajući svoju prisutnost tek kada je već previše uznapredovala.
Razvoj srčanog ili moždanog udara glavna je opasnost koja proizlazi iz povišenog krvnog tlaka. Intrigantno je da se značajan dio naših pacijenata sastoji od osoba koje su prethodno imale visok krvni tlak i možda su čak bile podvrgnute liječenju. Pogrešno pretpostavljajući da su izliječeni nakon što im se krvni tlak vratio na normalne razine.
Nažalost, nakon desetljeća vraćaju nam se kao hitna stanja koja zahtijevaju angiosalnu terapiju. Dr. Dragišić ističe važnost pomnog praćenja krvnog tlaka, razine kolesterola, te postojanje dijabetesa, jer ti čimbenici značajno povećavaju vjerojatnost da će doživjeti srčani ili moždani udar.
