Mnoge osobe ignorišu blage poremećaje svesti , poput nesvetice ili omaglice . Međutim , naizgled bezazlene stvari mogu da imaju veoma ozbiljne posljedice , i mogu biti znak ozbiljnih problema sa srcem i aritmijom.
Različita stanja mogu dovesti do bolova u prsima, od kojih su neka opasna po život i mogu dovesti do srčanog udara, zahtijevajući hitnu medicinsku intervenciju, dok druga predstavljaju manji rizik. Neophodno je pristupiti bolovima u prsima s dosta opreza dok se ne isključe sva potencijalno opasna stanja ili bolesti koje bi mogle ugroziti zdravlje pacijenta.
Dr. Dalibor Dragišić, interventni kardiolog u Kliničko-bolničkom centru “Dr. Dragiša Mišović-Dedinje” u Beogradu, daje detaljnu raspravu o razlikovanju boli srčanog podrijetla od drugih oblika nelagode u prsima, prikladnim okolnostima za savjetovanje kardiologa i prirodu dijagnostičkog postupka. Koji su pokazatelji za prepoznavanje boli u prsima koja potječe od srčanih problema?
Postoje bolesti koje mogu dovesti do boli u prsima, a ne potječu od srčanih problema, ali predstavljaju značajnu prijetnju životu, poput plućne embolije ili disekcije (rupture) aorte. Suprotno tome, određena stanja također se mogu manifestirati jakom boli u prsima, ali su relativno dobroćudna, kao što je bol koja potječe iz mišićnih ili živčanih izvora u području prsnog koša. Pri pojavi boli u prsima nužno je procijeniti njezine karakteristike, uključujući intenzitet, trajanje, lokalizaciju i eventualne provocirajuće čimbenike. U slučajevima angine pektoris, nelagoda se obično javlja tijekom tjelesnog napora, lokalizirana je iza prsne kosti, a pacijenti je često opisuju kao tupu bol ili pritisak koji traje nekoliko minuta prije nego što prestane nakon prestanka aktivnosti. Nasuprot tome, srčani udar (infarkt miokarda) karakterizira znatno intenzivnija bol u trajanju od preko trideset minuta, koja ne prolazi spontano, a često je praćena simptomima poput znojenja, slabosti i mučnine, objašnjava dr. Dragišić za portal eKlinika.
Koja je priroda angiogene boli?
Dr. Dalibor Dragišić pojasnio je da su anginozni bolovi posljedica suženja krvnih žila, što dovodi do smanjene opskrbe srčanog mišića kisikom, što dovodi do ishemije miokarda. Ova vrsta boli nije karakterizirana oštrim, probadajućim osjećajem i nije prolazna; nego izdrži nekoliko sekundi. Osim boli, pacijenti također mogu osjetiti aritmiju (nepravilan rad srca), tahikardiju (povećan broj otkucaja srca) ili potencijalno doživjeti nesvjesticu ili kratke epizode gubitka svijesti.
U određenim slučajevima srčani problemi mogu se manifestirati neobičnim simptomima, uključujući dispneju (kratkoću daha), umor i nelagodu u ramenima, podlakticama ili čeljusti. Ovi simptomi klinički se nazivaju ekvivalentima angine pektoris i zahtijevaju liječničku procjenu, napominje dr. Dragišić.
Koje su prikladne okolnosti za savjetovanje s kardiologom i koji simptomi zahtijevaju hitnu pozornost?
Dr. Dragišić ističe da svaka pojava boli u prsima, osobito tijekom umjerene tjelesne aktivnosti poput penjanja stepenicama ili hodanja uzbrdo, zahtijeva ozbiljnu pozornost. Nadalje, simptomi uključujući neobjašnjivu otežano disanje, oticanje donjih ekstremiteta ili osjećaj gušenja dok ležite mogu značiti značajne kardiovaskularne probleme. Uz to, povišeni krvni tlak (preko 140/90 mmHg) i osjećaj ubrzanog ili nepravilnog otkucaja srca nepogrešivi su pokazatelji da treba konzultirati kardiologa.
Dr. Dalibor Dragišić preporuča pacijentima da se suzdrže od čekanja da simptomi eskaliraju u teška stanja; umjesto toga trebaju dosljedno pratiti svoje zdravlje i provoditi preventivne preglede.
