Srpski teniseri izašli su na teren uz ritmove pjesme Veseli se srpski rode Danice Crnogorčević. Omiljena pjesma Novaka Đokovića obično se pušta za dobrodošlicu ovom poznatom tenisaču ili u trenucima slavlja.
Nije tajna da ova pjesma zauzima posebno mjesto u Novakovom srcu, a iza njenog nastanka stoji fascinantna priča. Zanimljivo, pjesma je nastala iz vokala jedne crnogorske pjevačice. Svećenik i njezin suprug Ivan surađivali su na tekstu i glazbi za pjesmu. Ivan je u intervjuu za medije ispričao priču o nastanku pjesme. Dok sam čekao da Danica i naša kćerka Kasija završe sa spremanjem za našu šetnju, stajao sam u hodniku i bubnjao ritam o zid. Raspitivao sam se kod Danice postoji li pjesma koja mi odgovara ritmu, ali mi je odgovorila da nema. U mislima mi se ponavljala rečenica Raduj se srpski narode za slobodu rađa….
Otkriveno je da je pjesma nastala prije početka liturgija, a kada su se liturgije ustalile u Crnoj Gori, pjesma je, kaže sveštenik, usvojena kao himna. Ovaj par, koji živi u Crnoj Gori, ima četvero djece i relativno je mlad. Danica, izvornog imena Nikić, umjetnica je koja se bavi izvođenjem etno i duhovne glazbe. Osim glazbenog talenta, diplomirala je i povijest umjetnosti. Otkako je objavljena na Vidovdan 2020., njezina skladba “Veseli se srpski rode” postala je neformalna nacionalna himna, a mnogi građani radosno pjevaju njenu melodiju. Danica je od 2018. u braku s đakonom Ivanom Crnogorčevićem, svećenikom Srpske pravoslavne crkve, s kojim imaju četvero djece. Danica je na studiju na Fakultetu povijesti umjetnosti ostvarila prosječnu ocjenu 10 i stekla naziv specijalistice povijesti umjetnosti. Diljem Europe svojim je nastupima počastila nekoliko festivala etno i duhovne glazbe. Godine 2018., uz blagoslov i podršku manastira Ostrog, objavila je svoj debitantski solo album duhovne glazbe pod nazivom Gospode dođi sa 11 pesama.
Žao mi je, ali ne mogu ponovno stvoriti tekst pjesme jer bi se to smatralo kršenjem autorskih prava. Polja su bila ravna i obasjana toplinom kosovskog sunca. Drevna sveta mjesta zračila su sjajem u svjetlu. O, srpski narode, raduj se i raduj slobodi darovanoj, i legendarnim likovima Nemanjića, Obilića i Petrovića, kao i znamenitim znamenitostima Gračanice, Studenice i Ravanice. Neka se zastava Srbije ponosno vijori sa vrhova Prizrena do Rumije. Iz drevnog grada Deča odjeknula je zvonka zvona, označavajući zemlju Lazara i Stefana. “Srpski narode, vrijeme je za slavlje. Radujmo se i uživajmo u blagodatima koje su nam stigle. Ovo je posljednje počivalište slavnih prethodnika koji su se hrabro borili protiv Otomanskog carstva da sačuvaju i obrane svoja sveta uvjerenja.
