U nedavnom nacionalnom glasovanju u Švicarskoj, građani su odlučili povisiti svoje godišnje mirovine, unatoč upozorenjima vlade o potencijalnom financijskom pritisku koji bi ti dodatni troškovi mogli stvoriti. Koliko su umirovljenici u Srbiji, međutim, blizu mogućnosti da dobiju 13. mirovinu?
Milan Krkobabić, ministar sela i predsjednik PUPS-a, stranke koja se već nekoliko godina zalaže za uvođenje 13. mirovine, ističe da je za realizaciju ove inicijative potrebna politička odlučnost i financijsko zdravlje države. Krkobabić predlaže da se sredstva za “13. mirovinu” financiraju iz državnog proračuna koji se izdvaja za socijalnu politiku, a ne iz Republičkog fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, kako se ne bi oštetio postojeći mirovinski sustav.
- Pravo na 13. mirovinu trebali bi imati oni čije sadašnje mirovine ne zadovoljavaju osnovne životne potrebe. Ovaj pojam dodatne mirovine nije nepoznat u nekim zemljama Europske unije, poput Hrvatske, gdje umirovljenici primaju jednokratnu novčanu pomoć. Krkobabić pojašnjava da 13. mirovinu ne treba promatrati kao klasičnu mirovinu, već kao zasebnu vrstu socijalne pomoći koja ima točno definirane kriterije za identifikaciju korisnika, visinu potpore i rokove isplate. Također napominje da postoji solidno ekonomsko obrazloženje provedbe “13.mirovine.
Ističe da se uvođenjem ovog dodatka smanjuje nesrazmjer između visokih i niskih mirovina, uspostavljajući “13. mirovina” kao ključni alat za pomoć umirovljenicima s niskim primanjima. Ovaj “13. mirovina” mogla bi obuhvatiti sve dosadašnje jednokratne isplate na nacionalnoj razini tijekom godina, a koje su bile od vitalnog značaja za umirovljenike, posebice one s nižim mirovinama. “Za te su namjene u proteklom razdoblju izdvojena značajna financijska sredstva”, napominje Krkobabić.
Naveo je i primjere jednokratnih isplata koje je uveo PUPS, među kojima su i one koje se dijele u Beogradu i po Srbiji. Prema riječima Krkobabića, umirovljenici u Beogradu s primanjima ispod 20.000 dinara dobili su četiri jednokratne isplate od po 5.000 dinara, dok su u drugim dijelovima Srbije.
- Oni koji imaju primanja ispod 16.000 dinara dobili su četiri isplate od po 4.000 dinara, zahvaljujući inicijativi PUPS-a On ističe da je finansiranje “13. mirovine” trebala dolaziti iz državnog proračuna namijenjenog socijalnoj politici, a ne iz Fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja, kako bi se zaštitio postojeći mirovinski sustav. Početak isplate za “13. mirovine” ovisi o financijskom statusu države i političkim izborima. Trebao bi biti dostupan pojedincima koji ne mogu zadovoljiti svoje temeljne potrebe s trenutnim mirovinskim sustavom.
Što se tiče visine “13. mirovine”, napominje Krkobabić da će se oslanjati na proračunska sredstva namijenjena za socijalne potpore i broj korisnika koji imaju pravo na tu pomoć. Naglašava da je ključno osigurati da iznos plaćanja bude dostatan za namjeravanu svrhu. Ove godine u Srbiji najniža mirovina, koja je u siječnju porasla za 14,8 posto, iznosi 23.684 dinara, a koristi je oko 138.000 umirovljenika.
Prosječna mirovina za siječanj 2024. iznosi 45.742 dinara, dok najviša mirovina zabilježena za taj mjesec iznosi 229.745 dinara. Mirovina, izvedena od njemačkog “Pension” preko francuskog “pension”, te naposljetku od latinskog “pensio”, što znači vaganje, prikupljanje ili isplata, odnosi se na mjesečni novčani iznos i dodatne beneficije koje pojedinac ostvaruje na temelju osiguranja za odlazak u mirovinu, invalidnost ili smrt, sukladno zakonskim odredbama.
Penzije ili mirovine se također mogu dodijeliti nasljednicima ili drugima koji su financijski ovisili o preminulom, pod uvjetom da nisu u mogućnosti sami sebe uzdržavati. Ovisno o načinu stjecanja prava, mirovine se dijele na starosne, invalidske ili porodične.
