U moru modernih namirnica i dijeta koje se mijenjaju iz sezone u sezonu, mnogi su zaboravili na jednu od najzdravijih i najstarijih žitarica koju su naši preci svakodnevno jeli proso.
Nekada nezaobilazna namirnica u gotovo svakom domaćinstvu, danas je proso gotovo nestao sa trpeza, iako je riječ o pravom rudniku hranjivih tvari koje čuvaju zdravlje srca, kostiju i probavnog sistema.
Proso, ili milo kako ga u nekim krajevima nazivaju, potječe iz Azije, gdje se uzgajao prije više od 5.000 godina. Bio je osnovna hrana u mnogim kulturama, posebno prije nego što su pšenica i riža postale dominantne. Danas ga sve rjeđe nalazimo u kuhinjama, iako nutricionisti tvrde da bi upravo ova skromna žitarica mogla imati ključnu ulogu u prevenciji mnogih bolesti savremenog doba.
Ono što proso izdvaja od drugih žitarica jeste njegov izuzetno povoljan nutritivni sastav. Bogat je vlaknima, magnezijem, fosforom, željezom i silicijem – mineralom koji ima izuzetno važnu ulogu u očuvanju čvrstoće kostiju i elastičnosti zglobova. Redovno konzumiranje prosa dokazano jača koštani sistem, pomaže kod osteoporoze i regeneracije nakon preloma. Upravo zbog toga ga mnogi zovu i „žitaricom za kosti“.
Pored toga, proso ima visoku koncentraciju magnezija – minerala koji je ključan za rad srca i krvnih žila. Magnezij širi krvne sudove, poboljšava cirkulaciju i smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Osobe koje redovno jedu proso imaju manju vjerovatnoću da pate od visokog pritiska i aritmija. Istraživanja su pokazala da ova žitarica pomaže i u snižavanju lošeg holesterola, a povećava nivo “dobrog” HDL holesterola, što dodatno doprinosi zdravlju srca.
Za probavni sistem, proso je prava blagodat. Budući da je bogat vlaknima, ubrzava rad crijeva, sprječava zatvor i poboljšava ravnotežu crijevne mikroflore. Za razliku od bijelog brašna ili prerađenih žitarica, proso ne opterećuje želudac, već daje dugotrajan osjećaj sitosti. To ga čini idealnom namirnicom za sve koji žele smršati ili održati zdravu težinu. Posebno je preporučljiv osobama koje imaju problema s gastritisom ili osjetljivim crijevima, jer ne sadrži gluten – pa je pogodan i za one koji boluju od celijakije.
Još jedna zanimljiva činjenica o prosu jeste da ima sposobnost da „alkalizuje“ organizam, odnosno pomaže u smanjenju kiselosti tijela. U današnje vrijeme, kada većina ljudi jede mnogo prerađene hrane, mesa i šećera, tijelo često postaje previše kiselo, što može dovesti do brojnih zdravstvenih problema – od umora i slabog imuniteta do hroničnih upala. Proso pomaže u vraćanju ravnoteže, što doprinosi boljem opštem zdravlju i energiji.
Kada je riječ o pripremi, proso je izuzetno svestran. Može se koristiti kao prilog umjesto riže, dodavati u supe, salate, pa čak i kolače. Najpoznatiji je u obliku kaše – doručka koji daje snagu i vitalnost. Dovoljno je da se proso skuha u vodi ili mlijeku, doda malo meda, cimeta ili voća, i dobijete savršen početak dana.
Nažalost, mnogi ga danas smatraju „zaboravljenom hranom“ jer ga je industrijska prehrana potisnula. Ljudi biraju brze i prerađene obroke, zaboravljajući da upravo jednostavne, prirodne namirnice poput prosa nose najveću snagu za očuvanje zdravlja.
Nutricionisti širom svijeta sve više preporučuju da se proso vrati na naše tanjire – ne samo zbog njegovih izuzetnih nutritivnih vrijednosti, već i zbog činjenice da se lako probavlja, ne izaziva alergije i pruža dugotrajan osjećaj energije.
Zato, ako želite ojačati kosti, zaštititi srce i poboljšati probavu, ne tražite čarobne suplemente. Rješenje se nalazi u nečemu što su naši preci već znali – u jednostavnoj zdjeli prosa. Vratite ovu drevnu žitaricu u svoju kuhinju, i vaše će tijelo biti zahvalno.
