Oblast mašinstva u Srbiji je prevelika i vlada velika potražnja. Zanimanje inženjera strojarstva vrlo je traženo, što rezultira brzim mogućnostima zapošljavanja zastudente koji su završili upravo ovaj fakultet, dok poslodavci aktivno traže stručnjake u različitim sektorima unutar ovog područja.
Trenutno su oglasi za posao prepuni zahtjeva za radna mjesta u strojarskom sektoru, koji obuhvaćaju gotovo sve specifične grane ove struke.
Privlačnost atraktivnih studijskih programa, prisutnost naprednih tehnoloških kompanija u zemlji i stabilno poslovno okruženje doveli su do toga da se sve veći broj mladih pojedinaca upisuje na Fakultet strojarstva Sveučilišta.
Godišnje se na različite studijske programe upisuje oko 680 studenata, od kojih oko 350 stekne status magistra inženjera i zaposli se prije diplome. Minimalni udio diplomanata odlučuje potražiti prilike u inozemstvu. Najveća potražnja za inženjerima strojarstva vidljiva je u oglasima usmjerenim na specijalnosti kao što su proizvodna mehanika, automatsko upravljanje, termotehnika, procesno inženjerstvo i industrijsko inženjerstvo.
Nacionalni avioprijevoznik često raspisuje natječaje za zapošljavanje inženjera strojarstva u beogradskoj zračnoj luci. Prema nedavnom istraživanju o naknadama, inženjeri strojarstva imaju primanja od 1.300 eura, a maksimalna plaća iznosi oko 235.000 dinara, čime je ovo zanimanje jedno od najunosnijih u Srbiji.
Strojarstvo predstavlja stručnu disciplinu kao i primijenjenu znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i korištenje energije, rada, strojeva i alata, zajedno s uređajima koji se odnose na energiju, procesnu tehnologiju i potrošačke proizvode. Teorijske osnove ovog područja ukorijenjene su u znanstvenim područjima kao što su matematika, mehanika, termodinamika, mehanika fluida, inženjerstvo materijala i računarstvo.
Nadalje, povezane aktivnosti uključuju elektrostrojarstvo, energetiku, brodogradnju, zrakoplovstvo i metalurgiju, između ostalog, što ukazuje na preklapanja područja studija. Priznato kao znanstvena disciplina, strojarstvo spada u područje tehničkih znanosti, a njegove grane uključuju opće strojarstvo, procesno-energetsko inženjerstvo, proizvodno inženjerstvo, pomorsko inženjerstvo i preciznu mehaniku.
Bitnu osnovu strojarstva čine različite prirodne znanosti i praktično iskustvo proizašlo iz stvaranja funkcionalnih objekata, struktura i procesa. Pojedinci koji se fokusiraju na ovu disciplinu nazivaju se strojari ili strojarski inženjeri. Iako je sustavni razvoj i akademska nastava strojarstva započela tek početkom 19. stoljeća, njegovo podrijetlo seže u davna vremena, prvenstveno vezano uz napredak u obradi metala, složenije mehanizme za izvođenje rada ili transformaciju energije te metode kopnenog prijevoza, između ostalih inovacija.
Stoljećima je čovječanstvo koristilo ono što se naziva jednostavnim strojevima, uključujući kotač, polugu, kosinu, klin, vitlo (kotač opremljen vretenom), remenicu i vijak. Mlađe kameno doba obilježilo je pojavu prvih tkalačkih stanova, brzih lončarskih kola, čvrstih drvenih kotača i kola, kao i početnih postupaka taljenja bakra iz rude. Otprilike sredinom 4. tisućljeća prije Krista započela je pojava najranijih legura bronce, koje su pokazale superiornu prikladnost u usporedbi s bakrom.
- Tijekom tog razdoblja stvorene su i ljevaoničke peći, mijehovi i razni uređaji dizajnirani za raspirivanje plamena, uz uvođenje dvodijelnih kalupa koji su olakšali masovnu proizvodnju metalnih predmeta, što je dovelo do njihove opsežne inkorporacije u svakodnevni život – doba koje se ponekad naziva protoindustrijska revolucija.
Obrada i proizvodnja željeza počela je izlaziti na površinu u 2. tisućljeću pr. Kr., a prethodno se oslanjala isključivo na metalne meteorite. U 3. tisućljeću prije Krista u Egiptu, tehnika bušenja rupa bila je postignuta korištenjem svrdla koja su se okretala pomoću mehanizma za tetivu, koristeći sličan princip za rotaciju.
Tijekom istog tisućljeća u dolini Inda uvedene su drenažne cijevi, dok su u staroj Mezopotamiji stvoreni mehanizmi za podizanje vode (poznati kao jerami). Nadalje, oko 700. pr. Kr., u Ninivi je izgrađen akvadukt.
