Poznati balkanski umjetnik Zdravko Čolić u nedavnom intervjuu osvrnuo se na svoje djetinjstvo i način na koji se slavio Božić u bivšoj Jugoslaviji, izazvavši mnoštvo komentara za svoje tvrdnje.
Čolić je istaknuo kako se u doba socijalizma i komunizma slavlje Božića bitno razlikovalo od suvremenih običaja. Božićno drvce, primjerice, bilo je prvenstveno vezano uz novogodišnje svečanosti. U tom su razdoblju vjerske slobode bile ograničene, što je rezultiralo time da Božić ima daleko manje značenje nego što ga ima danas.
Na njegovu izjavu uslijedila je bujica komentara koji ističu koliko je Čola uspio razbjesniti tviteraše. Među kritičkim reakcijama na opaske ove legende bila su zapažanja poput: “U Jugoslaviji sam za vrijeme Božića i Bajrama uživao u kolačima bez posljedica, a sada priznajem da sam zapravo bio disident”, “Čini se da je Cola pod utjecajem virus populizma” i “Demencija se čini kao neizbježna posljedica.
Pjevač je otkrio da je njegov otac bio na poziciji u policiji, a zbog te pripadnosti vlasti obitelji je bilo zabranjeno obilježavanje vjerskih praznika poput Božića ili Bajrama. Umjesto proslave ovih prigoda, kitili su božićno drvce kako bi obilježili Novu godinu. Izostalo je službeno priznanje vjerskih praznika. Međutim, kad su se okolnosti naposljetku promijenile, pojedinci su počeli slaviti na svoje jedinstvene načine. Brojni pojedinci koji se sjećaju života u Jugoslaviji izrazili su neslaganje s obje Čoline tvrdnje.
Pjevačica je, u svjetlu klevetničkih primjedbi, odlučno potvrdila da svi pojedinci sada imaju slobodu slaviti i artikulirati vlastite strasti i osjećaje. Ova tvrdnja slijedi dugu i uspješnu glazbenu karijeru koja je svojom melodijom uveseljavala brojne Jugoslavene, nasljeđe koje ostaje nedodirljivo.
BONUS :
Stariji pojedinci posjeduju obilje mudrosti, ali često zanemaruju određene suvremene stvari. Unatoč tome, osebujno vodstvo koje oni nude može se pokazati izuzetno učinkovitim. Danas otkrivamo jedan takav savjet.
U našoj mladosti, kako bi se približili zimski praznici, ulazili bismo u kuhinju i zatekli naše starije članove obitelji okupljene oko stola. Obuveni u udobne papuče, upustili su se u cijenjenu tradiciju uranjanja kriške božićnog kolača u aromatični preljev.
Sjećanje na te drage trenutke budi osjećaj topline i jedinstva, dodatno obogaćen prekrasnim mirisom kolača koji je prožimao svaki dio doma. Ova okupljanja poslužila su kao pozadina za razmjenu i prijenos priča, potičući trajnu povezanost među generacijama. Prije gotovo četrdeset godina moja je baka pripremala osebujan napitak koji mi je ostao u trajnom pamćenju.
Izrazita aroma i oštar okus odveli su me u raskošno carstvo njezina vrta. U tom trenutku nisam bio svjestan značaja koji će ovo piće imati na mom putu. Ostajem joj duboko zahvalan što me je upoznala s ovim izvanrednim pićem, koje je od tada postalo simbol vitalnosti i procvata, dugotrajnog života.
Moje razumijevanje fraze “loša hrana” se promijenilo, otkrivajući njen značaj u poboljšanju našeg cjelokupnog zdravlja. Želio bih podijeliti priču o poznatoj Melti, napitku koji se rijetko susreće u suvremenoj prehrani, a koji je bogat nevjerojatnim zdravstvenim prednostima.
