Za vrijeme bivše Jugoslavije , brojni pjevači su tada ostvarili uspješne karijere . Za razliku od suvremenih pjevača i pjevačica koji se često oslanjaju na svoj izgled i studijska poboljšanja, od prijašnjih pjevača se zahtijevalo da imaju itekako muzičkog talenata prije nego što postignu bilo kakvu razinu uspjeha.
Značajan pjevač iz jugoslavenskog doba je Jašar Ahmedovski, makedonski umjetnik. Pamtili su ga po dugoj kosi i snažnom, emotivnom glasu, a njegova karijera započela je u Sarajevu. Iako je njegov otac težio da Jašar završi medicinu na srednjoj školi, Jašar je prekinuo studij nakon samo dva razreda.
Jašar je za pozamašan honorar posjetio restoran u kojem je često nastupao Halid Bešlić, au tom boravku pokazao je svoj talent perspektivnog mladog pjevača. Njegov nastup privukao je pažnju brojnih uglednih osoba iz glazbene industrije, među kojima je i Šaban Šaulić, koji mu je savjetovao da otputuje u Beograd kako bi nastavio svoju pjevačku karijeru.
U određenom periodu života Ahmedovski je boravio u stanu s Mirkom Kodićem, Radetom Vučkovićem i Šabanom Šaulićem. Tražio je dvostruki honorar u ribljem restoranu u kojem je nastupao, neprestano privlačeći goste željne njegovog vokalnog talenta, čime je punio lokal.
Prateća slika ilustruje trenutni izgled Jašara i njegove supruge Snežane. Vidljivo je da se Jašar udebljao, ali i on i supruga održavaju hvalevrijednu kondiciju za svoje godine. Unatoč životnim nedaćama, uključujući i srceparajući gubitak njegovog brata i kolege, Ipčeta Ahmedovskog, Jašar je ustrajao u vođenju ispunjenog života, pokazujući jasnu posvećenost svojoj dobrobiti.
BONUS TEKST:
Ljudsko tijelo funkcionira kao složen, ali besprijekoran mehanizam, postižući optimalnu funkcionalnost samo kada su zadovoljeni svi njegovi bitni zahtjevi. Među tim potrepštinama, koje uključuju hranu i vodu, kvalitetan san ističe se kao primarna potreba, a upravo taj aspekt za mnoge pojedince predstavlja značajan izazov.
Nagle promjene vremena mogu rezultirati pritužbama u vezi s neadekvatnim spavanjem i izazovima u jutarnjim buđenjima. U emisiji 150 minuta psihijatrica i psihoterapeutkinja dr. Irena Đorđević govorila je o uzrocima ovih problema, elementima koji utječu na spavanje i pristupima poboljšanju kvalitete sna. Iako nesanica može prevladavati u određenim okolnostima, ona također može ukazivati na potencijalnu medicinsku zabrinutost u drugim slučajevima. „Spavanje trenutno predstavlja određene poteškoće, ali kada se pojave takve situacije, provode se modifikacije rutine odlaska na spavanje, čime se potiče osjećaj mira.
Trenutno se često pojavljuju razgovori o sindromu proljetnog umora. Ovaj fenomen predstavlja paradoks. Kako prelazimo u ovo godišnje doba, koje karakterizira buđenje prirode, mnogi se pojedinci susreću s osjećajima umora, letargije i pospanosti. Brojni fiziološki procesi se opetovano aktiviraju; međutim, tijekom prijelaza iz zime u proljeće, nedostatak vitamina i dovoljno sunčeve svjetlosti često ostavlja potrebu za razdobljem za prilagodbu cijelog organizma, napominju medicinski stručnjaci. Pojedinci obično imaju poremećaje spavanja, koji mogu uključivati poteškoće u uspavljivanju i održavanju neprekidnog sna, uz prerano buđenje.
Takva iskustva upućuju na to da bi kvaliteta sna mogla biti nedostatna. Općenito preporučena količina sna obično je između 8 i 9 sati, iako se individualne potrebe mogu razlikovati. “Određeni pojedinci mogu dobro funkcionirati uz smanjeno trajanje sna, dok je drugima potreban dodatni odmor. Na to značajno utječu aspekti poput genetskih čimbenika, dobi, razine stresa i cjelokupnog zdravlja”, objašnjava liječnik dajući smjernice kako procijeniti spava li pojedinac “normalno”. Kvalitetan san karakterizira njegova sposobnost pomlađivanja i opuštanja. Buđenje osvježenim znači da je postignut odgovarajući odmor.
