Kako ljudi stare, u tijelu se događaju razne transformacije, od kojih se jedna od najznačajnijih odnosi na rad mozga. Kognitivna oštrina, zadržavanje pamćenja i sposobnost učenja mogu se s vremenom smanjiti. Zdravlje mozga ključno je za visoku kvalitetu života jer utječe na našu sposobnost razmišljanja, donošenja odluka i emocionalnu stabilnost.
Prehrana bogata esencijalnim nutrijentima ključna je za održavanje zdravlja srca, krvotoka i mozga, budući da je otprilike 25 posto našeg ukupnog protoka krvi usmjereno u mozak. Konzumiranje hrane s visokim udjelom zasićenih masti i rafiniranih ugljikohidrata, osobito prerađene hrane, može oštetiti krvne žile mozga, povećavajući rizik od kognitivnog pada, moždanog udara i demencije. Osim toga, važno je ograničiti unos prekomjerne količine šećera.
Pretjerana konzumacija šećera može ometati sposobnost mozga da stvara adenozin trifosfat (ATP), molekulu potrebnu za opskrbu energijom za kritične stanične funkcije. Osim toga, može dovesti do porasta inzulina i ometati metabolizam mozga, što bi moglo imati implikacije na kognitivnu funkciju.
Dok kognitivni pad nije univerzalno reverzibilan, usvajanje dijete koja podržava zdravlje mozga može usporiti neurodegeneraciju i smanjiti vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti. Neurolog Aaron S. Lord identificirao je osam specifičnih namirnica koje bi trebalo konzumirati svakodnevno ili barem jednom tjedno kako bi se održalo optimalno zdravlje mozga.
RIBA- Masna riba, posebno svježe varijante, bogata je omega-3 masnim kiselinama, koje se često nazivaju “dobrim” masnoćama zbog svojih protuupalnih svojstava. Losos, kirnja i iverak spadaju među ribe korisne za zdravlje mozga, a neurolozi ih redovito konzumiraju. Preporučljivo je birati ribu koja je što svježija i po mogućnosti ulovljena u divljini, jer se riba iz uzgoja često hrani manje poželjnim sastojcima.
BROKULI- Ovo povrće ima visok sadržaj vlakana, folata, luteina i beta-karotena. Odlične opcije za večeru uključuju pak choy kuhan na pari, blanširan ili pirjan, šparoge ili brokulu. Prelijevanje maslinovim uljem preko ovog povrća, uz posipanje soli i pečenog češnjaka, pojačava njihov okus. Iako se šparoge tradicionalno ne mogu klasificirati kao lisnate, neurolozi ih preferiraju zbog njihove brze pripreme i značajnog sadržaja vlakana, a oboje podržava zdravlje crijevne flore i pozitivno utječe na rad mozga.
PARADAJZ- Rajčice su bogate likopenom, snažnim antioksidansom sličnim beta-karotenu. Antioksidansi igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja mozga borbom protiv upala i oksidativnog stresa, čime sprječavaju neurodegeneraciju. Prema riječima Lorda, on radije koristi veće sorte rajčica ili mješavine veličine mandarine. Mogu se narezati na kockice za salate, kuhati za brze umake ili ponuditi s mozzarellom, bosiljkom i maslinovim uljem kao predjelo.
MASLINOVO ULJE- Jednu od njegovih omiljenih namirnica za zdravlje mozga koristi u kuhanju gotovo svaki dan. Ova namirnica proizvedena je izravnim prešanjem biljaka, a bogata je mononezasićenim masnoćama koje pridonose smanjenju štetnog (LDL) kolesterola, a povećavaju razinu korisnog (HDL) kolesterola. Izvrstan je za upotrebu u kuhanju, kao i za umake i preljeve – slobodno ga koristite u izobilju. Za preljev se može kombinirati mješavina maslinovog ili repičinog ulja, octa po izboru, malo soka od limuna i svježeg začinskog bilja. Ipak, preporučljivo je suzdržati se od prženja u maslinovom ulju.
KURKUMA- Kurkumu, korjenasto povrće koje se obično koristi u kulinarskim tradicijama južne Azije i Bliskog istoka, karakterizira živahna žuto-narančasta nijansa. Primarna aktivna komponenta kurkume je kurkumin, antioksidans poznat po svojim protuupalnim učincima, koji može pomoći mozgu inhibiranjem razvoja amiloidnih naslaga povezanih s Alzheimerovom bolešću. Kombinacija crnog papra s kurkumom poboljšava njegovu apsorpciju u tijelu. Osim toga, đumbir pozitivno pridonosi zdravlju mozga i daje snažan okus raznim jelima. Vjeruje se da potiče jasnije razmišljanje, a također je i izvor dijetalnih vlakana.
Neurolog kaže da pije čaj skoro svaki dan. Čajevi, koji su zapravo sušene cijele biljke, izvrstan su izvor fitonutrijenata koji pozitivno utječu na metabolizam mozga. Nasuprot tome, kava se dobiva od osušenih i prženih bobica. Oba pića su bogata flavonoidima koji mogu pomoći u regulaciji razine šećera u krvi, dok je poznato da kofein povećava koncentraciju i olakšava izvršavanje zadataka. Održavanje aktivnosti mozga može smanjiti vjerojatnost razvoja demencije; međutim, važno je kofein konzumirati umjereno.
DOMAĆE KOKICE- kada želite ukusan međuobrok, svježe napravljene kokice odlična su opcija. Možete kupiti cijela zrna kukuruza u trgovini, staviti ih u silikonsku posudu za kokice, dodati malu količinu uljane repice, a zatim smjesu staviti u mikrovalnu. Kada pucanje prestane na dvije sekunde, kokice su gotove. Pojačajte okus pomiješanjem napuknutih jezgri s maslinovim uljem, prehrambenim kvascem – poznatim po tome što daje okus maslaca – i prstohvatom soli.
