Ako želite da vodite računa o ishrani i dugoročnom zdravlju, često ćete čuti savjete fitnes trenera o namirnicama koje pomažu u oblikovanju tijela ili preporuke nutricionista o balansiranju obroka.
Međutim, kada je riječ o zdravlju srca, posebno je važno poslušati mišljenje ljekara koji se svakodnevno susreću s najtežim posljedicama loših životnih navika. Upravo iz tog razloga veliku pažnju je privukao savjet kardiohirurga dr. Džeremija Londona, koji je na društvenim mrežama izdvojio nekoliko grupa namirnica koje se, prema njegovom mišljenju, s razlogom nalaze na njegovoj ličnoj „crnoj listi“.
Prema riječima ovog stručnjaka, mnogi ljudi ulažu mnogo truda u vježbanje, praćenje kalorija i biranje „zdrave“ hrane, ali istovremeno zanemaruju neke proizvode koji imaju izrazito negativan uticaj na srce i krvne sudove. Jedna od prvih stavki koje on izbjegava jeste brza hrana. Iako se to mnogima čini očiglednim, činjenica je da se brza hrana i dalje redovno konzumira zbog dostupnosti, cijene i navike. Dr. London ističe da se većina proizvoda iz lanaca brze hrane teško može nazvati pravom hranom.
Riječ je o industrijski prerađenim proizvodima punim natrija, trans-masti i skrivenih šećera. Takva kombinacija, ako se konzumira često, dovodi do povišenog krvnog pritiska, povećanja tjelesne težine i postepenog oštećenja krvnih sudova, čime se značajno povećava rizik od srčanih oboljenja.
Druga stavka na njegovoj listi su gazirani sokovi, uključujući i one dijetalne. Iako se često smatraju bezazlenim, naročito verzije bez šećera, dr. London upozorava da su sokovi izuzetno štetni za zdravlje srca. Klasični sokovi sadrže ogromne količine rafinisanog šećera koji izaziva nagle skokove glukoze u krvi i opterećuje pankreas. S druge strane, dijetalni sokovi sadrže umjetne zaslađivače koji mogu poremetiti metabolizam, uticati na crijevnu floru i povećati želju za slatkom hranom. Dugoročno, takvi napici mogu doprinijeti razvoju insulinske rezistencije i negativno uticati na zdravlje krvnih sudova.
- Treća grupa namirnica koju ovaj kardiohirurg preporučuje da se ograniči ili izbjegava jesu punomasni mliječni proizvodi. On podsjeća na činjenicu da ljudi i u odrasloj dobi nastavljaju da konzumiraju mlijeko i proizvode od mlijeka, i to mlijeko druge vrste, što nije uobičajeno u prirodi. Punomasni sirevi, maslac i pavlaka bogati su zasićenim mastima koje podižu nivo LDL, takozvanog „lošeg“ holesterola. Povišen LDL holesterol direktno je povezan s nakupljanjem plaka u arterijama, što može dovesti do začepljenja krvnih sudova, srčanog i moždanog udara. Stručnjaci zato savjetuju da se, ukoliko se već konzumiraju mliječni proizvodi, biraju varijante s niskim udjelom masti.
@drjeremylondon 4 foods that I absolutely avoid as a cardiac surgeon #doctor #surgeon #heartdoctor #heartattack #fypツ
Na kraju, dr. London posebno naglašava štetnost alkohola. Iako se često govori o „umjerenoj“ konzumaciji, naročito vina, on smatra da je alkohol toksičan za svaku ćeliju u tijelu. Čak i povremeno ispijanje alkohola može imati negativne posljedice po srce, jetru i nervni sistem. Alkohol može povisiti krvni pritisak, poremetiti srčani ritam i povećati rizik od brojnih hroničnih bolesti. Prema njegovim riječima, nema mnogo smisla ulagati napor u zdravu ishranu i redovno vježbanje, a istovremeno unositi supstancu koja direktno oštećuje organizam.
Zaključno, poruka dr. Džeremija Londona je jednostavna, ali snažna. Briga o zdravlju srca ne svodi se samo na dodavanje „zdravih“ namirnica u jelovnik, već i na svjesno izbjegavanje onih koje dugoročno nanose štetu. Male promjene u svakodnevnim navikama, poput smanjenja brze hrane, izbacivanja gaziranih sokova, pažljivijeg izbora mliječnih proizvoda i odricanja od alkohola, mogu imati veliki uticaj na kvalitet života i zdravlje srca u budućnosti.
