Iskustvo stresa na radnom mjestu pokazalo se kao veliki problem koji pogađa većinu zaposlenika. Dok mnogi ljudi mogu vjerovati da su sami u svojim borbama, ova percepcija je pogrešna; zapravo je sasvim suprotno.
Ključno je prepoznati da takve okolnosti nisu tipične i mogu dovesti do štetnih učinaka na zdravlje. Psihološki stručnjaci upozoravaju pojedince na dva različita oblika stresa na poslu. Prvi se kategorizira kao podnošljivi stres, dok drugi, poznat kao izgaranje, obuhvaća različite karakteristike povezane s izazovima mentalnog zdravlja.
Izgaranje se sve više priznaje kao značajno stanje koje zahtijeva liječenje slično onom depresije. Studija provedena 2017. godine otkrila je da 61% zaposlenika povremeno prolazi kroz epizode jake nervoze i tjeskobe, često se osjećajući kao da su na rubu gubitka kontrole zbog pritiska na poslu, strogih rokova i međuljudskih sukoba. Te se negativne emocije često protežu u njihove osobne živote, u konačnici umanjujući njihovu ukupnu kvalitetu života.
- Sljedeći pokazatelji mogu sugerirati da se susrećete sa sagorijevanjem na radnom mjestu: percipirani nedostatak podrške ili pomoći. Kada se zaposlenici suoče s neadekvatnim upravljanjem i nedovoljnom podrškom u svom radnom okruženju, to može rezultirati dubokim nezadovoljstvom. To se nezadovoljstvo može predstavljati kao kronični stres, bez obzira na to jesu li zaposlenici dužni raditi duže ili neredovite smjene. Ako takvi problemi ostanu neriješeni i nedostaju otvorene linije komunikacije, mogu nepovoljno utjecati na cjelokupno zdravlje i dobrobit pojedinca.
Nesanica i iscrpljenost dva su međusobno povezana stanja koja mogu značajno utjecati na svakodnevnu egzistenciju čovjeka. Nesanicu karakteriziraju poteškoće u uspavljivanju ili održavanju sna, što dovodi do osjećaja umora i pospanosti tijekom dana. Suprotno tome, iscrpljenost označava stanje ozbiljnog fizičkog ili mentalnog umora, koje može nastati zbog nedovoljno sna, pretjeranog stresa ili temeljnog medicinskog problema.
Ovim se stanjima može upravljati kombinacijom modifikacija načina života, kao što je usvajanje učinkovite prakse higijene spavanja i minimiziranje stresa, uz medicinske tretmane, uključujući lijekove ili terapiju. Od ključne je važnosti odmah se pozabaviti ovim stanjima kako bi se očuvalo cjelokupno fizičko i mentalno zdravlje.
Pokazatelji sagorijevanja i stresa uključuju česte prekide spavanja, buđenje usred noći zbog zabrinutosti zbog stresnih okolnosti i izazove u povratku u san. Ključno je razmisliti o razlozima koji stoje iza ovih pojava, identificirati specifične okidače nevolje, istražiti potencijalna rješenja i razmotriti osobne promjene, budući da vanjski čimbenici nisu uvijek jedini uzročnici problema, kako bi se poboljšala nečija situacija.
Trajni nedostatak dovoljnog sna može rezultirati osjećajem umora, tjeskobe, pa čak i razdražljivosti, što u konačnici smanjuje produktivnost i nepovoljno utječe na cjelokupno zdravlje. Iako je izgaranje obično povezano s pretjeranim radnim opterećenjem i strogim rokovima, ono također može nastati zbog nedostatka svrhe i zadovoljstva u poslu. U takvim slučajevima, razmišljanje o promjeni posla ili potpunom odlasku iz organizacije može biti potrebno kako bi se riješio problem.
Iako je ovaj izbor rijetko jednostavan, ponekad je najučinkovitiji način oporavka od dugotrajne tjeskobe izazvane toksičnim okruženjem izvlačenje iz njega.
Težnja za savršenstvom prevladavajući je cilj među brojnim pojedincima. Međutim, traženje savršenstva u svakom aspektu života može rezultirati brzim sagorijevanjem, slično šibici koja je bila zapaljena predugo.
Neumorna potraga za savršenstvom često rađa uporan osjećaj nezadovoljstva i stresa koji je teško ublažiti, što pridonosi nepovoljnom raspoloženju tijekom tipičnog osmosatnog radnog dana. Posljedično, to može potaknuti trajno nezadovoljstvo koje traje čak i izvan granica radnog mjesta.
