Sve veći broJ ljudi pate od nesanice, koja može proizaći iz raznih uzročnika. Među primarnim uzrocima je stres; dodatno, menopauza kod žena može pridonijeti ovom stanju, kao i određeni medicinski poremećaji koji se manifestiraju simptomima nesanice i poremećaja sna.

U nedavnom gostovanju u emisiji 150 minuta na Prvoj, dr. Irena Đorđević, psihijatrica i psihoterapeutkinja, istraživala je utjecaje naglih promjena vremena na spavanje. Poremećaji spavanja javljaju se u različitim oblicima kod pojedinaca; neki doživljavaju izazove u započinjanju spavanja, dok se drugi susreću s poteškoćama u jutarnjem buđenju.
Dr. Đorđević iznio je značajne spoznaje o brojnim čimbenicima koji utječu na san i predložio preporuke za poboljšanje njegove kvalitete. Važno je naglasiti da iako je nesanica čest problem, ona također može značiti prisutnost temeljnog zdravstvenog stanja.
U posljednje vrijeme imam poteškoća u postizanju mirnog sna. Ipak, otkrio sam da manje izmjene moje večernje rutine mogu pomoći da se ponovno uspostavi osjećaj mira. Zanimljivo je da se u suvremenom društvu često susrećemo s fenomenom poznatim kao sindrom proljetnog umora. Doista je paradoksalno da se usred bujanja prirode koja nas okružuje, borimo s osjećajima umora, letargije i pospanosti.
- Kako godišnje doba prelazi iz zime u proljeće, naša tijela prolaze kroz različite fiziološke transformacije. Ovo razdoblje, obilježeno smanjenjem sunčeve svjetlosti i vitalnih vitamina, zahtijeva našu sposobnost prilagodbe. Liječnik je promatrao ovaj fenomen. Nesanica, stanje definirano poteškoćama u uspavljivanju ili održavanju sna, često postavlja pitanja o idealnoj količini sna potrebnoj za cjelokupno zdravlje.
Brojni se pojedinci susreću s izazovima vezanim za spavanje, kao što su nesanica, problemi s uspavljivanjem, poremećaji tijekom noći ili ranojutarnje buđenje. Ovi problemi odražavaju neadekvatnu kvalitetu sna. Uobičajena preporuka je da težite oko 8 do 9 sati sna, iako se to može razlikovati ovisno o individualnim okolnostima.
Potrebna količina sna razlikuje se među pojedincima; neki mogu djelovati učinkovito uz minimalan san, dok drugi zahtijevaju veću količinu. Čimbenici kao što su genetska predispozicija, dob, razina stresa i opće fizičko stanje doprinose varijacijama u obrascima spavanja. Kako bismo utvrdili smatraju li se naše navike spavanja “normalnima”, možemo ih procijeniti na temelju posebnih kriterija. Prema riječima dr. Đorđevića, kvalitetan san karakterizira sposobnost pomlađivanja i opuštanja.
Buđenje s osjećajem revitalizacije ukazuje na dovoljnu količinu sna. Bitno je priznati značajan utjecaj koji kvaliteta sna ima na naše opće blagostanje. Kada je san poremećen, javlja se umor, što dovodi do smanjene kvalitete života. Početni znakovi nedostatka sna uključuju probleme u koncentraciji, povećanu razdražljivost i duboki umor. Posljedično, naša sposobnost da se uključimo u temeljne dnevne aktivnosti postaje ograničena, a s vremenom naša učinkovitost u tim zadacima opada.
Dr. Djordjevich naglašava važnost odlučnosti i emocija u ovom kontekstu. Koji su pokazatelji nesanice? Želja za neometanim snom uobičajena je težnja mnogih pojedinaca. Kratko razdoblje odmora može pružiti značajno olakšanje. Kako bi postigli stabilnu rutinu spavanja tijekom duljeg trajanja, mnogi se pojedinci odlučuju na samoliječenje.
- Doista je nevjerojatno da su se ove rutine pridržavali nekoliko godina. Dok nesanica često proizlazi iz temeljnih problema, klasificira se kao trenutačno stanje ako traje najmanje dva tjedna. Liječnici obično propisuju sredstva za spavanje u trajanju od tri tjedna za liječenje nesanice. Primarni cilj je identificirati temeljni uzrok poremećaja spavanja, koji se može pripisati nizu čimbenika, uključujući anksioznost, depresiju ili druge temeljne probleme.
Tijekom konzultacija, liječnik je dao bitne smjernice o postizanju okrepljujućeg sna. Medicinska sestra je naglasila važnost pridržavanja pravila higijene spavanja, što podrazumijeva isključivanje s elektroničkih uređaja i odlaganje mobitela najmanje jedan sat prije odlaska na spavanje. Središnje mjesto u ovom pristupu je integracija umirujućih rituala u noćnu rutinu, kao što je uživanje u toploj kupki, konzumiranje biljnog čaja, slušanje mirne glazbe i postupno opuštanje kako bi se poboljšala ukupna kvaliteta sna.