S porastom temperatura eskalira i pojava alergija. Tijekom proljetne i ljetne sezone, brojni pojedinci doživljavaju alergijske reakcije na biljke i pelud, dok neki postaju osjetljiviji na sunčevu svjetlost, stanje poznato kao fotodermatoza.
Kako bi se osiguralo besprijekorno i ugodno iskustvo za one koji su alergični i na sunčanje i na duže izlaganje suncu, bitne su odgovarajuće pripreme. Bez obzira na nedavno izlaganje suncu, pojedinci mogu osjetiti osjetljivost na sunce. Ozbiljnost opeklina od sunca može se razlikovati među ljudima, pri čemu su oni koji imaju svijetlu kožu skloniji opeklinama od sunca, a pojedinci s tamnijom kožom imaju simptome poput svrbeža i suhoće. Vrijedno je spomenuti da se posljedice izlaganja suncu šire i izvan pojedinaca osjetljivih na sunce. Mogu se uočiti uobičajeni znakovi i simptomi povezani s alergijom na sunce.
Osobe svih dobi i spola podložne su alergijskim reakcijama na sunčevu svjetlost, prvenstveno na licu, dekolteu i rukama. Procjenjuje se da je oko 20% svjetske populacije osjetljivo na sunčeve zrake. Kako bi se utvrdila prisutnost alergije na sunce, važno je pažljivo promatrati i identificirati određene simptome koji mogu ukazivati na njezino postojanje. Različiti alergijski odgovori mogu se pojaviti u obliku kožnog osipa, svrbeža, crvenila, mjehurića i oteklina, služeći kao pokazatelji različitih alergija. Prevladavajuća alergija na sunce poznata kao polimorfne svjetlosne erupcije (PMLE) nalikuje ubodima insekata.
Ovo stanje pogađa značajan dio stanovništva, što čini oko 10 do 20 posto pojedinaca. Općenito, simptomi se pojavljuju nekoliko sati nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti, a često se javljaju navečer. Prvi znak ovog stanja je pojava osipa, koji kasnije postaje stvrdnut i izaziva svrbež. Srećom, ovaj se problem obično riješi sam od sebe u roku od sedam do deset dana, čak i bez ikakvog oblika liječenja. Međutim, ima tendenciju ponovnog javljanja nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti.
Ovaj ponavljajući fenomen izravno je uzrokovan interakcijom između sunčeve svjetlosti i raznih kemikalija prisutnih u raznim proizvodima za kožu, poput parfema, krema i antibiotika. Interakcije između specifičnih kemikalija koje se unose zajedno s lijekovima i svjetlosti mogu dovesti do reakcija, osobito kada su u pitanju tetraciklinski i sulfonamidni antibiotici. Važno je napomenuti da nakon kratkog izlaganja suncu postoji mogućnost razvoja alergijskog osipa. No, od ovih alergijskih reakcija prvenstveno su pogođene žene u dobi od 20 do 40 godina, dok se muškarci, iz nepoznatih razloga, rijetko susreću s takvim reakcijama.
Prisutnost sunčeve svjetlosti može dovesti do pojave osipa, koji je čest pokazatelj solarne urtikarije, dermatološke bolesti. Nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti, kod osoba oboljelih od solarne urtikarije pojavi se osip. Ovaj osip pokazuje vidljivo crvenilo i prikazuje različite obrasce distribucije po tijelu. Aktinični pruritus, također poznat kao nasljedni PMLE, karakterizira povećana osjetljivost na svjetlost.
Prijenos ove osobine najočitiji je u budućim naraštajima Indijanaca, jer se nasljeđuje s jedne generacije na drugu. Simptomi koji nalikuju polimorfnoj svjetlosnoj erupciji (PMLE) imaju tendenciju da se manifestiraju s većim intenzitetom. Nadalje, ti se simptomi obično manifestiraju tijekom djetinjstva ili rane adolescencije. Majka priroda daje lijek koji potječe iz vlastitog rezervoara. Kako bismo spriječili ili ublažili alergije na sunce, ključno je biti proaktivan i konzumirati odgovarajuću hranu, što može uključivati i dodatke prehrani, puno prije izlaganja suncu. Adekvatna zaštita može se osigurati postupnim izlaganjem kože suncu i korištenjem krema za sunčanje koje sadrže cinkov oksid.
