Danas smo za vas pripremili intrigantnu priču koja se vrti oko istaknute opsesije 21. stoljeća: kave. Na Balkanu je kava neizostavan dio svakodnevnog života, dok se u zapadnom svijetu najčešće pije tijekom jutarnjeg putovanja na posao.
Naravno, percepcija kave varira od osobe do osobe. Grupa cijenjenih znanstvenika sa Sveučilišta u Teksasu posvetila se temeljitom istraživanju upravo ove teme. Njihovo istraživanje uključivalo je davanje trodnevnog režima kave štakorima, što je dovelo do značajnog poboljšanja pokreta crijevnih mišića, bez obzira na dozu kofeina.
Voditelj istraživanja, Shuan Zheng Shi, ovo je fascinantno otkriće podijelio s britanskim časopisom “Mirror”, ističući da je ono izvedeno iz eksperimenta koji je uključivao štakore i njihovu konzumaciju kave. Nakon trodnevnog razdoblja konzumiranja kave, štakori su pokazali povećanu pokretljivost mišića tankog crijeva, što je dovelo do značajnog pražnjenja crijeva.
Vrijedno je napomenuti da se ovaj učinak ne može pripisati samo kofeinu, budući da je čak i kava bez kofeina proizvela sličan ishod u njihovoj probavi. Prevladavajuća teorija sugerira da kiselost kave stimulira probavni sustav, što rezultira njezinim laksativnim svojstvima. Ova teorija temelji se na uvjerenju da prisutnost klorogenske kiseline u kavi podiže razinu želučane kiseline, čime se pospješuje probava. Kada kava potakne želju za odlaskom u zahod, ključno je potvrditi da je kava doista uzrok, a ne temeljna zdravstvena briga. Česti upiti o dobrobitima kave za zdravlje tema su koja zanima kako pojedince tako i stručnjake. Iako je neporecivo da kava pruža razne prednosti tijelu, postoje određeni čimbenici koji zahtijevaju pažljivo razmatranje.
Značaj kave leži u njezinom antioksidativnom svojstvu. Međutim, osobe s gastritisom trebaju biti oprezne jer konzumiranje šalice crne kave na prazan želudac može potaknuti povećanje proizvodnje želučane kiseline, što možda neće pogodovati njihovom stanju. Prije mnogo stoljeća, iscjelitelji u Africi i Arabiji iskoristili su ljekovita svojstva kave, dok su liječnici u Britaniji u 16. stoljeću upozoravali na njezin potencijal da izazove vrtoglavicu, malodušnost i nesanicu.
Unatoč tome, moderno shvaćanje nalaže da se kava treba konzumirati umjereno za optimalno zdravlje. S više od tisuću komponenti, uključujući ugljikohidrate, proteine, ulja, kiseline i minerale, ovaj napitak nudi raznoliku paletu sastojaka. Kava opskrbljuje tijelo kalijem, magnezijem i kalcijem, ali ne u dovoljnim količinama za podmirenje dnevnih potreba. Nadalje, treba priznati da kava sadrži koristan antioksidans poznat kao klorogenska kiselina.
S druge strane, kofein je dobro poznata tvar u znanstvenoj zajednici. Kako kofein utječe na naše tijelo? Kofein, prirodna obrana stabla kave od predatora i parazita, izravno utječe na naš središnji živčani sustav. Konzumacija kofeina ima različite fiziološke učinke, uključujući ubrzanje otkucaja srca, proširenje krvnih žila i dišnih putova te poboljšanu učinkovitost probave. Ti se učinci obično očituju unutar petnaest minuta nakon konzumiranja. Povijesno gledano, kava je čak bila klasificirana kao vrsta tvari za poboljšanje performansi u području sporta, iako je na kraju uklonjena s popisa zabranjenih supstanci 2004. godine. Međutim, važno je napomenuti da prekomjerni unos kofeina može biti toksičan, što rezultira simptomima poput nemira, znojenja, lupanja srca ili nesanice.
Osobe s kanalopatijom, rijetkim stanjem koje karakterizira neravnoteža elektrolita u srčanom mišiću, trebale bi biti oprezne pri konzumiranju kofeina jer on može izazvati štetne aritmije, što ga čini posebno opasnim za njih. Postoji li ograničenje koliko kave možete popiti? Razine kofeina u kavi razlikuju se ovisno o metodi kuhanja i vrsti kave koja se koristi. Robusta kava sadrži znatno veće količine kofeina u usporedbi s kavom Arabica, s otprilike dva do tri puta većim udjelom kofeina.
Štoviše, šalica filter kave obično ima više kofeina nego šalica espressa. Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), konzumacija 200 miligrama kofeina u jednom obroku smatra se sigurnom, što je otprilike jednako tri espressa. Treba naglasiti da je prekoračenje ove doze prilično jednostavno tijekom dana. Dodavanje šećera narušava prirodne karakteristike okusa kave, iako znatan dio ljudi tvrdi da je ne mogu konzumirati bez šećera ili mlijeka kako bi se umanjila inherentna gorčina.
Dodatno, uvođenje mlijeka mijenja fiziološki učinak kave. Kofein ima sposobnost topljenja u mlijeku, produžujući tako njegovo oslobađanje i produžujući trajanje njegovih učinaka. Suprotno tome, unos šećera dovodi do povećanja razine inzulina i potiče cirkulaciju, čime se pojačava učinak kofeina, pojašnjavaju stručnjaci. Slično kao i drugi ljubitelji kave, ona voli čistu kavu, prvenstveno zbog zabrinutosti oko povećanja tjelesne težine, jer dnevno pije do deset šalica.
Čista kava ima zanemariv kalorijski sadržaj, ali u kombinaciji s mlijekom i šećerom kalorijski unos znatno raste. Silke Restemeyer, predstavnica Njemačkog društva nutricionista, ističe da macchiato napravljen od punomasnog mlijeka ima istu kalorijsku vrijednost kao i tipični međuobroci. Restemeyer nadalje naglašava ozbiljnost problema, posebno u odnosu na ledenu kavu koja se prodaje u supermarketima, a koja često sadrži prekomjerne količine šećera.
