Prema riječima nutricionista Predraga Nenadića, potpuno je neutemeljena tvrdnja da treba izbjegavati jaja zbog problema s kolesterolom. Priznat kao jedan od vodećih stručnjaka za prehranu na našim prostorima, Predrag Nenadić je svoje kvalifikacije stekao na cijenjenim svjetskim sveučilištima. Bio je predsjednik Saveza nutricionista Jugoslavije i Društva za unapređenje prehrane.
Kako je istaknuo Steele, prošao je stručnu obuku i radio kao dijetetičar-nutricionist na Sveučilišnoj klinici u Ludwigshafenu u Njemačkoj. Kao znanstvenik i publicist surađivao je u raznim stručnim časopisima, a autor je i nekoliko zapaženih knjiga, poput Kako hranom očuvati zdravlje zdravim (1976.), 1001 način doživjeti stotu (1978.), Standardi prehrane za Jug. Studenti (1979), D kompleks 101 (2017), Snagom volje do idealne tjelesne težine – liječenje pretilosti (2018), Hrana kao lijek – dijetoterapija bolesti (2019) i Jabučni ocat – čuvar vašeg zdravlja ( 2019).
Za svoj doprinos dobio je brojne nagrade. Konkretno, razjašnjava ključne čimbenike koji dovode do problema s kolesterolom i masnom jetrom. Velika zabluda je da je masna jetra uzrokovana konzumacijom masne hrane. Situacija uključuje različite elemente. Višak šećera jetra pretvara u masno tkivo.
Kolin (vitamin B4), obično prisutan u slanini, jajima i mesu, igra ulogu u distribuciji kolesterola, što pomaže u sprječavanju njegovog nakupljanja u jetri i njegovog premještanja u masna područja, što dovodi do povećanja obima struka i povećanja stražnjice, među drugi učinci.
Uklanjanjem ovih korisnih masnoća iz naše prehrane zbog brige za povišene razine kolesterola, nenamjerno pridonosimo razvoju masne jetre, kao što je ranije spomenuto u našem članku. Ovaj problem se naziva bezalkoholna masna jetra. Kada se višak masnoće nakupi u jetri, njena sposobnost učinkovitog funkcioniranja se smanjuje, smanjujući njenu sposobnost detoksikacije i uklanjanja toksina iz našeg tijela.
To se može uočiti kroz različite znakove, uključujući pojavu akni i prištića na koži, pojavu peruti, prisutnost ljuštenja noktiju i opći osjećaj svrbeža po cijelom tijelu. Ističe važnost dobrog kolesterola za pravilno funkcioniranje organizma. Kolesterol ne treba promatrati kao protivnika; zapravo, neophodan je za ljude, jer je odgovoran za proizvodnju mnogih hormona i igra ključnu ulogu u stvaranju staničnih membrana.
Višak kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL), koji se obično naziva lošim kolesterolom, može rezultirati zdravstvenim problemima. Osim toga, otkrio je da se razine triglicerida mogu povećati. Visoki trigliceridi nisu uzrokovani jedenjem svinjetine; umjesto toga, proizlaze iz konzumiranja velikih količina voća, kruha, peciva i rafiniranog brašna. To je zabrinjavajuće, ističe za “Stil”. Dakle, kako možemo učinkovito detoksificirati jetru i tijelo? Rješenje je ukorijenjeno u prehrani! Ključno je održavati dobro strukturiran način života.
Pravilna hidracija je ključna, jer jetra najbolje funkcionira kada je dovoljno opskrbljena vodom—ovo se ne može dovoljno naglasiti! Uključivanje topivih i netopivih biljnih vlakana u naše obroke je ključno. Osim toga, važno je konzumirati namirnice korisne za zdravlje jetre, posebice one koje imaju gorak okus, poput lincure, maslačka i korijena čička. Za uspješno snižavanje razine kolesterola i triglicerida dr. Nenadić savjetuje izbacivanje svih ugljikohidrata i umjetnih šećera iz prehrane.
- Uključite hranu koja je bogata zdravim masnoćama u svoje obroke, uključujući domaću mast, maslinovo ulje, hladno prešana biljna ulja i izvore s visokim udjelom kolina poput slanine i jaja. Osim toga, svakako dodajte losos i skušu u svoju prehranu, jer oni pružaju izvrsne mogućnosti zdrave masti. Važno je napomenuti da sokovi, osobito oni iz trgovine, ne čiste jetru učinkovito. Ovi sokovi često sadrže fruktozu, koja je poznata po svojoj ulozi u debljanju.
Fruktoza pridonosi slatkoći raznim proizvodima, ali istovremeno potiče skladištenje masti u tijelu i povećava razinu triglicerida i kolesterola. Posebno je istaknuto da se fruktoza koja se nalazi u voću razlikuje od one koju unosimo u prerađenom obliku. Proizvođači je često označavaju kao voćni šećer, fruktozu koja se koristi u industrijskoj robi dobiva se iz kukuruza, posebno se naziva glukozno-fruktozni sirup, umjesto da se dobiva iz pravog voća, unatoč strukturnim sličnostima.
