Holesterol ne raste od slanine i jaja, već od ove dvije stvari koje su pogubne za jetru i samo gomilaju masnoću, tema je o kojoj se godinama vode polemike, ali i šire brojne zablude koje su duboko ukorijenjene u svakodnevnom razmišljanju ljudi.
Rečenica „Neću da jedem jaja, dobit ću holesterol!“ postala je gotovo opšte mjesto, iako prema riječima nutricioniste Predraga Nenadića nema gotovo nikakvo uporište u nauci. On ovu tvrdnju otvoreno naziva nebulozom i ističe da su pravi uzroci povišenog holesterola i masne jetre potpuno drugačiji od onoga u šta većina vjeruje.
Predrag Nenadić je jedan od najpoznatijih nutricionista na našim prostorima, s impresivnom karijerom i obrazovanjem stečenim na prestižnim svjetskim univerzitetima. Bio je predsjednik Udruženja nutricionista Jugoslavije, kao i Društva za unapređenje ishrane, a svoje stručno usavršavanje završio je i na Univerzitetskoj klinici u Ludwigshafenu u Njemačkoj. Kao naučni radnik i publicista, iza sebe ima brojne knjige i decenije iskustva, zbog čega njegove tvrdnje imaju posebnu težinu.
Prema njegovim objašnjenjima, masna jetra ne nastaje zbog masne hrane, kako se to često misli, već prvenstveno zbog viška šećera i rafinisanih ugljikohidrata u ishrani. Jetra ima ključnu ulogu u metabolizmu, a kada unosimo previše šećera, ona taj višak pretvara u masno tkivo. Upravo tada dolazi do problema, jer se masnoća počinje gomilati tamo gdje joj nije mjesto. Nenadić naglašava i važnost holina, poznatog kao vitamin B4, koji se nalazi u namirnicama poput jaja, slanine i mesa. Ovaj nutrijent pomaže pravilnoj raspodjeli holesterola u organizmu i sprečava njegovo zadržavanje u jetri.
Kada ljudi iz straha potpuno izbace masnoće iz ishrane, a istovremeno konzumiraju velike količine hljeba, peciva, slatkiša i sokova, dolazi do paradoksalne situacije. Umjesto da zaštite zdravlje, oni zapravo podstiču razvoj nealkoholne masne jetre. U takvom stanju jetra ne može pravilno obavljati svoje funkcije, uključujući detoksikaciju organizma. Posljedice se često vide i na koži, kroz pojavu akni, pojačanu perut, lomljive nokte i svrab.
Nenadić posebno ističe da holesterol sam po sebi nije neprijatelj čovjeka. Naprotiv, on je neophodan za sintezu hormona, izgradnju ćelijskih membrana i normalno funkcionisanje organizma. Problem nastaje tek kada ga ima previše, naročito takozvanog lošeg, LDL holesterola. Do tog viška, prema njegovim riječima, ne dolazi zbog jaja ili svinjetine, već zbog prekomjernog unosa rafinisanih ugljikohidrata i industrijskih šećera.
Kada je riječ o trigliceridima, Nenadić naglašava da su oni često posljedica prekomjerne konzumacije voća u velikim količinama, bijelog hljeba, peciva i proizvoda od rafinisanog brašna. Iako se voće smatra zdravim, pretjerivanje može imati suprotan efekat, naročito kod osoba koje već imaju metaboličke probleme.
Za zdravlje jetre i cijelog organizma, prema njegovim savjetima, ključna je pravilna ishrana i uredan način života. Unos dovoljne količine vode je presudan, jer jetra „voli vodu“ i bez nje ne može pravilno funkcionisati. Takođe je važno unositi dovoljno biljnih vlakana, kako rastvorljivih, tako i nerastvorljivih, te konzumirati gorke namirnice poput maslačka, lincure i korijena čička.
Nenadić savjetuje izbacivanje vještačkih šećera i rafinisanih ugljikohidrata, uz naglasak na unos zdravih masti poput domaće masti, maslinovog ulja, hladno cijeđenih biljnih ulja, ribe poput lososa i skuše, te namirnica bogatih holinom. Posebno upozorava na industrijske sokove i proizvode koji sadrže fruktozu, jer se ona najčešće dobija iz kukuruza u obliku glukozno-fruktoznog sirupa i direktno doprinosi gojenju, povišenim trigliceridima i holesterolu. Iako se često predstavlja kao „voćni šećer“, ta fruktoza nema isto dejstvo kao ona koja se prirodno nalazi u voću.
Poruka je jasna: strah od jaja i slanine je neutemeljen, dok su pravi neprijatelji jetre i zdravlja skriveni u industrijskim šećerima, rafinisanim ugljikohidratima i pogrešnim prehrambenim navikama koje se godinama smatraju „zdravim“.
