Mnogi ljudi tokom hladnijih mjeseci koriste klimu kao glavni izvor grijanja, jer je praktična, brzo zagrijava prostor i ne zahtijeva posebne instalacije. Međutim, ako se klima ne koristi pravilno, može trošiti mnogo više električne energije nego što bi trebalo.
Upravo zato je važno znati na kojoj temperaturi je najbolje podesiti klima-uređaj da bi se postigla udobnost, ali i uštedjela struja.
Prva i osnovna stvar koju treba znati jeste da klima troši najviše struje u trenutku pokretanja i kada radi punim kapacitetom. Ako je razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature prevelika, uređaj mora raditi jače i duže, što povećava potrošnju. Zato se preporučuje da razlika između spoljašnje i željene temperature ne bude veća od 7 do 8 stepeni. Na primjer, ako je napolju 5 °C, optimalno je da klima u prostoriji bude podešena na 20 do 22 °C.
Stručnjaci savjetuju da se za zimski period idealna temperatura u stanu kreće između 20 i 22 stepena Celzijusa. To je granica koja omogućava ugodan boravak bez pretjeranog opterećenja sistema. Za svaku temperaturu višu od 22 stepena, potrošnja struje raste za oko 5 do 10 posto. Dakle, ako klimu podesite na 25 stepeni, možete potrošiti i do 30 posto više električne energije nego što je potrebno, a da razlika u osjećaju topline nije značajno veća.
Još jedna važna stvar jeste način rada. Umjesto da klimu stalno gasite i ponovo palite, bolje je da je ostavite da radi u režimu “auto” ili “heat” sa konstantnom temperaturom. Svaki put kada se klima ponovo uključuje, troši dodatnu energiju da bi dostigla željenu temperaturu. Kontinuiran i stabilan rad, uz pravilno održavanje, zapravo je ekonomičniji.
Filtar klime takođe igra veliku ulogu u potrošnji struje. Ako su filteri prljavi, uređaj mora raditi jače da bi zagrijao prostor, što povećava troškove i skraćuje vijek trajanja. Zato se preporučuje čišćenje filtera bar jednom mjesečno u sezoni grijanja, a redovno servisiranje najmanje jednom godišnje.
Važan savjet za dodatnu uštedu jeste da se klima ne postavlja tako da direktno puše u ljude. Tada se često stvara osjećaj hladnoće, pa korisnici nesvjesno podižu temperaturu, misleći da je prostor još uvijek hladan. Umjesto toga, zrak treba da kruži ravnomjerno po prostoriji. Takođe, zatvaranje vrata i prozora tokom grijanja je obavezno — svaki propuh ili otvor gubi toplinu i tjera klimu da troši više energije.
Ako želite maksimalnu uštedu, kombinujte klimu s drugim izvorima topline. Na primjer, koristite zavjese ili roletne da zadržite toplinu u prostoriji, posebno noću. Dobro izolovani prozori i zidovi takođe doprinose manjoj potrošnji. U mnogim domovima upravo loša izolacija dovodi do toga da klima radi neprekidno, jer se toplina brzo gubi.
Jedna od čestih grešaka je i grijanje praznih prostorija. Nema potrebe da klima grije cijeli stan ako koristite samo jednu sobu. Zatvorite vrata između prostorija i fokusirajte toplinu tamo gdje vam je potrebna. Na taj način smanjujete potrošnju, a efekat grijanja je brži i jači.
Na kraju, valja napomenuti da moderne inverter klime troše znatno manje struje od starijih modela, jer prilagođavaju snagu trenutnim uslovima. Ako koristite staru klimu koja se teško nosi s niskim temperaturama, možda je vrijeme za zamjenu energetski efikasnijim uređajem. Iako je početna investicija veća, dugoročno ćete uštedjeti mnogo novca.
Dakle, ako se grijete na klimu, najvažnije je da je podesite između 20 i 22 stepena, da je ne gasite često i da redovno čistite filtere. Uz to, pazite na izolaciju i zatvarajte prostorije koje ne koristite. Pravilnim korištenjem klime možete uživati u toplom domu i istovremeno znatno smanjiti račune za struju.
