Prirodna je tendencija tijela da zadržava masnoću, što stvara prepreke u potrazi za mršavljenjem. Do nakupljanja masnoće može doći na razne načine, ali nedostaju učinkovite metode za njezino uklanjanje. Posljedično, održavanje zdrave tjelesne težine postaje izazov, što dovodi do dugotrajnog osjećaja gladi, nezadovoljstva i depresije, aspekata koji se rijetko priznaju. Debljini je priroda naklonjena, a postoje uvjerljivi dokazi da osobe s prekomjernom tjelesnom težinom često pokazuju veću vitalnost, tvrdi profesor i doktor filozofije Branimir Nestorović.
Naveo je da je nedavna studija otkrila da umjereno pretili pacijenti koji se podvrgnu velikom kardiokirurškom zahvatu imaju dvostruko veću stopu smrtnosti nego mršavi pacijenti. To se pripisuje uvjerenju da priroda diktira malu razinu masti za termoregulaciju i održavanje idealne težine.
Kako biste izbjegli štetne učinke pretilosti, rješenje je prilično jednostavno: umjerena potrošnja kalorija. Preporučljivo je dati prioritet kalorijama bogatim hranjivim tvarima, kao što je doručak bogat proteinima i raznovrsno voće i povrće. Slijeđenje strogih dijeta može biti iznimno teško. Sa svojim studentima često podijelim priču iz knjige Vokija Kostića ‘Kako sam pojeo sebe’, gdje on priča kako su mu liječnici savjetovali da ne konzumira masnu hranu. Zbog toga je nekoliko dana proveo skladajući melankolične melodije za film ‘Tko to tamo peva’. No, jednog dana odlučio je prekinuti dijetu i priuštio si obilan obrok koji se sastojao od janjećeg buta s krumpirom. Iznenađujuće, ovaj čin pobune potaknuo je njegovu kreativnost, te je uspio stvoriti cijeli soundtrack za film. Nestorović dalje razrađuje ovu anegdotu.
Prema njegovoj preporuci, tipična dnevna prehrana sastojala bi se samo od vode ili nezaslađenog čaja nakon 6 sati navečer. Druga popularna praksa, ukorijenjena u pravoslavnoj tradiciji, uključuje dvodnevni post u kojem pojedinci unose samo 500 kalorija dva puta tjedno. S obzirom na to da je prosječnoj osobi potrebno oko 2000 kalorija dnevno za normalne tjelesne funkcije, ova metoda posta je relativno jednostavna.
Kako bi se izbjegao osjećaj gladi i spriječilo prejedanje, Nestorović predlaže da se u dane posta u prehranu uvrste zobene pahuljice i manji izbor voća. Dodatno, ističe da post stimulira imunološki sustav. Znanstvena istraživanja su potvrdila da konzumacija hrane potiče oslobađanje dopamina koji izaziva osjećaj zadovoljstva. Problem s kojim se susreću osobe koje se bore s pretilošću je sklonost konzumiranju većih količina hrane, što rezultira smanjenim lučenjem dopamina. Posljedično, moraju konzumirati više hrane kako bi postigli istu razinu zadovoljstva.
Nadalje, proizvodnja leptina, hormona odgovornog za signaliziranje sitosti, smanjuje se kod pretilih osoba, što dovodi do osjećaja nezadovoljstva nakon jela i posljedične gladi.
Dr. Nestorović predlaže da u prehranu nakon obroka uvrstite cjelovite žitarice koje imaju sposobnost potaknuti proizvodnju irisina, hormona koji pomaže u regulaciji razine inzulina. Prema riječima dr. Nestorovića, budući da visoka razina inzulina može izazvati glad, dobro je obrok zaključiti cjelovitim žitaricama i čašom crnog vina.
