Tijekom života žensko tijelo prolazi kroz razne transformacije, au srednjim godinama ulazak u menopauzu može rezultirati značajnim hormonskim disbalansom i drugim promjenama koje mogu utjecati na kvalitetu života.
Razdoblje u životu žene koje se naziva “prijelaznim razdobljem” općenito se priznaje kao razdoblje obilježeno velikim izazovima. Rijetke su žene koje dožive menopauzu bez poteškoća, jer prestanak rada jajnika i posljedična hormonska kolebanja neizbježno rezultiraju nepovoljnim promjenama. Dr. Dejana Milojević, specijalistica ginekologije i opstetricije u Medigroupu, daje dragocjene uvide u prirodu ovog procesa i predstavlja rješenja za rješavanje povezanih problema.
Koja se određena faza života naziva menopauzom? Ova faza je dio prirodnog procesa starenja i obično se javlja između 45. i 55. godine. Može se pojaviti postupno nakon kirurške intervencije na reproduktivnim organima ili naglo. Menopauza označava završetak rada jajnika i menstrualnog ciklusa. Uobičajeni simptomi, poput neredovitih ciklusa i obilnog krvarenja, često potiču žene na ginekološki pregled. Nažalost, ti se simptomi često pojavljuju rano i obično se zanemaruju ili previđaju.
- Zagonetna priroda menopauze ostaje izazov za medicinsko područje. Ovo pitanje zahtijeva veći fokus, s obzirom na to da se žene snalaze u zamršenosti ove životne faze, koja uključuje fizičke i emocionalne prepreke u značajnom dijelu njihovih života. U svjetlu našeg brzog razvoja modernog načina života, ključno je razumjeti simptome povezane s menopauzom i utvrditi predstavljaju li prirodni proces. Menopauza nastaje odgovorom ženskog tijela na smanjenje spolnih hormona, što rezultira postupnim propadanjem i eventualnim prestankom rada organa, što potom dovodi do sistemskih simptoma.
Kao ginekolog, želim naglasiti preliminarne znakove prisutne u genitourinarnom sustavu. Ovi znakovi obuhvaćaju abnormalno krvarenje, suhoću zdjelice, nelagodu tijekom spolnog odnosa, bolove u gornjem dijelu trbuha, osjećaj žarenja i povlačenja, kao i opću nelagodu koja se može manifestirati kao neugodna seksualna iskustva i učestalo mokrenje koje nije povezano s infekcijom. Ovi genitalni problemi nedvojbeno su povezani sa simptomima koji ukazuju na smanjenu razinu estrogena, uključujući noćno znojenje, nesanicu, valunge, vaskularno-dijastoličke simptome i tahikardiju.
Kada se razmatra kognicija, bitno je prepoznati simptome uključujući razdražljivost i depresiju. Žena u menopauzi može se susresti s negativnim emocijama; međutim, izostanak medicinske intervencije ne znači temeljni zdravstveni problem ili potencijalnu pojavu bolesti, budući da je menopauza prirodna faza koju doživljavaju sve žene. Ipak, u kontekstu današnjeg ubrzanog okruženja, žene se u ovom razdoblju često suočavaju sa značajnim stresom.
Također je važno napomenuti da ranije generacije, poput naših majki i baka, možda nisu dale prioritet rješavanju ovih izazova u istoj mjeri.
Kao stručnjak u području medicine, čvrsto ističem važnost bavljenja početnim izazovom i uključivanja u otvorene rasprave o tome. Bolesti koje se često susreću uključuju pretilost, dijabetes, hiperlipidemiju, hipertenziju, hipotireozu i depresiju. Ovi zdravstveni problemi mogu rezultirati komplikacijama poput srčanog udara, moždanog udara, prijeloma i dugotrajnih epizoda depresije.
Nažalost, većina ovih stanja nije povezana s hormonalnim nedostacima ili neravnotežama; međutim, još uvijek predstavljaju značajne rizike za ozbiljne ishode. Kako bismo ilustrirali ovu tvrdnju, uzmite u obzir gotovo jednaku pojavu infarkta miokarda i kod žena i kod muškaraca, budući da su se prethodne statistike uglavnom koncentrirale na demografsku skupinu muškaraca.
*Koje preporuke daje liječnik u vezi laboratorijskih i drugih pretraga? Zalagala bih se za temeljitu specijalističku procjenu u razdoblju predmenopauze. Ova evaluacija treba obuhvatiti sveobuhvatan ginekološki pregled, koji uključuje Papa test, ultrazvuk, procjenu zarazne bolesti, kao i ultrazvuk zdjelice i dojke.
U laboratorijskoj procjeni razine hormona uzima se u obzir nekoliko tvari, uključujući FSH, Estradiol, lipidni profil i koagulogram. Ova procjena posebno je važna za žene koje boluju od onkoloških, kroničnih ili autoimunih bolesti. Odabir liječenja ili hormonske nadomjesne terapije ovisi o specifičnom stanju pacijenta. Postoji niz opcija, uključujući tablete, flastere i ulja. Konvencionalna metoda hormonske terapije obično je preferirani izbor. Smjernice Međunarodnog društva za menopauzu zagovaraju hormonsku nadomjesnu terapiju za različite indikacije.
- Među njima su početni pokazatelji nedostatka estrogena, simptomi povezani s urogenitalnom atrofijom tijekom srednje faze i kasnije manifestacije povezane s prevencijom i upravljanjem poroznosti kostiju. Sveobuhvatne studije pokazale su da je estrogenska terapija, koju je odobrila FDA i isporučena putem flastera, gelova i topikalnih sprejeva, povezana s manjim rizikom od krvnih ugrušaka u usporedbi s konvencionalnim oralnim tabletama estrogena.
