Kako se približava Uskrs, vjernici pravoslavne vjeroispovjesti započinju velike pripreme za nastupajući praznik . U današnjem članku ćemo vam pisati šta ne treba činiti tokom ovih dana prije uskrsa , a šta je poželjno da se radi.
Veliki tjedan, koji se naziva i Veliki tjedan, zauzima važno mjesto u pravoslavnoj zajednici, predstavljajući najsvetiji tjedan u godini koji prethodi glavnoj proslavi Uskrsa. Ovo razdoblje nije obično; nego predstavlja duboku duhovnu odiseju koja uključuje dane Kristove muke obilježene molitvom, postom i stoljetnim običajima koji su se u raznim krajevima održali do danas. Svaki dan u ovom tjednu ima posebno značenje i prenosi poruke koje su zamršeno utkane u pučku i crkvenu tradiciju.
Veliki ponedjeljak označava početak posljednjeg korizmenog tjedna. Naziva se “velikim” zbog izvanrednih Kristovih djela u tom razdoblju — njegove pobjede nad grijehom i smrću, oslobođenja čovječanstva i otvaranja puta spasenju. Izraz “pasionski” izveden je iz pojma “trpljenja”, jer Crkva promišlja o Kristovim mukama, potičući vjernike da pojačaju post i molitvu. U krajevima istočne Srbije i Leskovačke kotline ovih je dana uobičajeno da se supružnici uzdržavaju od bračnih veza. Na Kosovu se prva jaja — poznata kao strašila — farbaju i čuvaju kao zaštita od straha i nepovoljnih vremenskih uvjeta. Ovaj tjedan označen je i kao radni jer se pripremaju za Uskrs koji se tradicionalno slavi u miru i bez teškog rada.
Velika srijeda označava zadnji puni radni dan u tjednu. Na ovaj dan ženama je bilo zabranjeno šivanje, a domaćini su nastojali unaprijed pripremiti zalihe hrane za svoju stoku. U Negotinskoj krajini bila je tradicija sakupljanja nadgrobnog spomenika za koji se vjeruje da ima magična svojstva koja štite od zlih sila i vještica. U nekim krajevima na današnji dan počinje bojanje uskršnjih jaja, osobito u kućanstvima koja su u žalosti; ta su jaja obojena u crno i zovu se redovnici.
Veliki četvrtak obilježava se kao dan kada su poljoprivredni radovi ograničeni, dopuštena je samo sadnja voćnjaka, jer se vjeruje da lubenice posijane na taj dan donose bogat urod. Osim toga, obredi se izvode radi očuvanja stoke, osiguranja njezina zdravlja i plodnosti. Žene zatim posjećuju rijeke, gdje pale svijeće pričvršćene na daščice i puštaju ih da plutaju uz vodu, odajući počast dušama preminulih. Ovaj miran i promišljen ritual nosi duboko duhovno značenje.
Veliki petak, poznat i kao Veliki petak, ističe se kao najznačajniji i najmračniji dan u pravoslavnom kalendaru. Vjeruje se da je na današnji dan razapet Isus Krist. Tradicija nalaže poštivanje najstrožeg posta, koji zabranjuje i hranu i vodu. Mnoga kućanstva farbaju jaja, a prvo obojeno jaje – obično crveno – označeno je kao “čuvar”, koje se čuva tijekom cijele godine radi zaštite.
U nekim se područjima crveno jaje ugrađuje u stočnu hranu kako bi se poboljšala njezina kvaliteta. U Banatu je postojao običaj čuvanja Kristova groba u crkvama, što su obavljali muškarci koji su odslužili vojni rok.
Velika subota, koja se zbog duge Kristove muke često naziva i “dugom”, obilježava se raznim tradicijama. U nekim se krajevima još uvijek boje jaja, a crvena je boja dominantna, što simbolizira uskrsnuće. Osim toga, priprema se obredni kruh poznat kao uskrsni kruh, ukrašen bosiljkom i jajetom u sredini. Ovaj kolač tradicionalno se daruje djeci za vrijeme Uskrsa. Dan se promatra u tišini, služeći kao vrijeme pripreme za nadolazeću veliku radost.
Uskrs je najvažniji blagdan u kršćanstvu, u spomen na Kristovo uskrsnuće i pobjedu života nad smrću. Ovaj događaj služi kao kamen temeljac kršćanske vjere, predstavljajući obnovljenu nadu, spasenje i oprost. Datum Uskrsa utvrđen je na Prvom ekumenskom koncilu 325. godine, čijih se smjernica pravoslavna crkva i danas drži, slaveći blagdan prve nedjelje nakon punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija.
Na Uskrs se obitelji okupljaju kako bi podijelile pozdrave poput “Krist je uskrsnuo!” i odgovor “Uistinu je uskrsnuo!” Dan za djecu počinje tradicijom udaranja uskršnjim jajima, a smatra se da jaje koje ostane netaknuto donosi sreću. Osim toga, najmlađi članovi obitelji ujutro se kupaju u vodi namočenoj u crveno jaje, a vjeruje se da im to osigurava zdravlje i rumen ten tijekom cijele godine.
Prvo ofarbano jaje, poznato kao “čuvar kuće”, ima poseban značaj i čuva se godinu dana. Na raznim mjestima ovo se jaje zakopava u mravinjak kako bi se pospješila plodnost i blagostanje doma, dok se ljuske jajeta ili spaljuju ili bacaju u vodu kako bi se spriječile vještice da ih iskoriste.
Uskrs je slavlje radosti, obnove i života. Promatrano u rasponu od tri dana – nedjelja, ponedjeljak i utorak – prenosi poruku nade koja zaslužuje da se prenosi s jedne generacije na drugu. Unutar svake tradicije, u svako obojano jaje i u svaki razmijenjeni pozdrav, suptilno su ugrađene bezvremenske teme vjere, ljubavi i uskrsnuća.
