Da li ste li svjesni da je optimalan položaj za spavanje za vaše tijelo na vašoj strani? Udubili smo se u razloge za ovu preporuku. Kada je u pitanju postizanje mirnog noćnog sna, ništa se ne može porediti sa frustracijom bacanja i okretanja u krevetu zbog poteškoća sa zaspavanjem.
Prema istraživanju o spavanju koje je provela kompanija Best Brands Mattress Company, većina Amerikanaca radije spava na boku, zauzimajući položaj fetusa. Health Digest ističe da alternativni položaji uključuju ležanje na leđima, stomaku ili čak sklupčanje. Spavanje na boku ne samo da se pojavilo kao najpopularniji izbor, već je i pobralo pohvale stručnjaka za brojne zdravstvene prednosti. U suštini, kada spavate na boku, gravitacija pomaže u efikasnom kretanju otpada kroz crijeva, što dovodi do poboljšane probave. Nadalje, studije su pokazale da spavanje na boku poboljšava funkcionisanje nervnog sistema. Spavanje u bočnom položaju, posebno na boku, može potencijalno pružiti zaštitu od neurodegenerativnih stanja kao što je Alchajmerova bolest. Osim toga, specifična strana na kojoj pojedinac spava može ponuditi uvid u njegove snove. Istraživanja pokazuju da su osobe koje spavaju na desnoj strani manje sklone doživljavanju noćnih mora u odnosu na one koji spavaju na lijevoj strani. Štaviše, strana na kojoj se spava može rasvijetliti i njihove osobine ličnosti. Prema istraživanju koje je proveo Better Mattress Brand, preko 63% pojedinaca koji preferiraju položaje za spavanje na boku imaju tendenciju da budu više introvertirani nego ekstrovertirani.
Osiguravanjem odgovarajućeg dušeka i jastuka, spavanje na boku ne samo da povećava udobnost već i doprinosi cjelokupnom zdravlju. Stoga, jednostavnim prelaskom u bočni položaj za spavanje prije spavanja, možemo aktivno promovirati dobrobit našeg tijela na različite načine, u konačnici olakšavajući noć ispunjenu ugodnim snovima. Alchajmerova bolest, neizlječiv i ozbiljan degenerativni poremećaj mozga, predstavlja značajnu prijetnju životu oboljele osobe. Ova bolest dovodi do demencije, oštećenja pamćenja, kognitivne disfunkcije i promjena u ponašanju i ličnosti. U Sjedinjenim Državama, Alchajmerova bolest je četvrti vodeći uzrok smrtnosti. Konkretno usmjereno na kratkoročno pamćenje, ovo stanje rezultira uništenjem neurona i veza unutar moždane kore, što u konačnici dovodi do značajnog pada mase mozga. Prvi je identifikovan od strane psihijatra Alojzijusa (Aloisa) Alchajmera 1906. godine, a prvi dokumentovani slučaj ove bolesti bio je Ogist Deter, žena koja je podlegla Alchajmerovoj sedam godina pre nego što je preminula u 56. godini 8. aprila 1906. godine. ako su dostupni terapijski pristupi za usporavanje progresije i ublažavanje simptoma u ranim fazama bolesti, Alchajmerova bolest je češća kod žena i prvenstveno pogađa osobe starije od 65 godina.
U prosjeku, ova bolest traje sedam godina, iako može trajati i do dvije decenije. Bazalno jezgro, vitalna komponenta moždanog stabla odgovorna za proizvodnju acetilholina, esencijalne tvari za prijenos impulsa između moždanih stanica, pokazuje oštećenja na obdukcijama osoba oboljelih od Alchajmerove bolesti. Učinkovito pamćenje se oslanja na glatku komunikaciju između stanica, a odsustvo ove ključne supstance ometa pamćenje i kognitivne funkcije. Utjecaj na pamćenje je dubok, što dovodi do izuzetno kratkog prisjećanja i brzog zaboravljanja primljenih informacija, često praćenog razdražljivošću i agresijom. Konačna dijagnoza Alchajmerove bolesti može se postaviti samo mikroskopskim pregledom moždanog tkiva, koji se može pojaviti samo postmortem. Kao rezultat toga, liječnici se moraju osloniti na druge dijagnostičke metode, počevši od eliminacije drugih potencijalnih uzroka oštećenja pamćenja, kao što su depresija, alkoholizam i zloupotreba supstanci.
