Život u našoj regiji predstavlja značajne izazove, posebno za penzionere , koji predstavljaju najugroženiju demografsku skupinu, budući da njihova primanja često nedostatno pokrivaju osnovne životne troškove i zdravstvene potrebe.
Iako se Njemačka tradicionalno smatra mjerilom izvrsnosti, okolnosti s kojima se suočava ovaj segment stanovništva tamo su jednako zabrinjavajuće.
Okvir mirovinskog osiguranja u Njemačkoj pruža niz prednosti osobama koje su brojne godine posvetile svojim profesionalnim nastojanjima i spremne su otići u mirovinu. Pojedinci koji su uplaćivali najmanje 35 godina doprinosa stječu pravo na mirovinu, što je određeno raznim čimbenicima, uključujući trajanje službe, kumulativne uplaćene doprinose, pa čak i njihov određeni geografski položaj u zemlji.
Prema podacima njemačkog zavoda za mirovinsko osiguranje, predviđa se da će prosječna mjesečna mirovina u Njemačkoj do kraja 2022. godine iznositi 1384 eura. To ukazuje na blagi porast od 14 eura u usporedbi s prethodnom godinom. Unatoč tome, podaci ukazuju na značajne razlike ne samo u različitim regijama nacije, već i između različitih spolova.
Muškarci u prosjeku primaju mirovine od ukupno 1.543 eura, dok su žene u osjetnom disparitetu i primaju u prosjeku samo 1.173 eura. Ove statistike naglašavaju stalni jaz u plaćama između spolova, što je posebno vidljivo u zapadnim dijelovima Njemačke. Nasuprot tome, razlika u mirovinama između spolova manje je izražena u Istočnoj Njemačkoj, razlika koja se djelomično može objasniti smanjenom učestalošću zaposlenja s nepunim radnim vremenom među ženama na Istoku u odnosu na one na Zapadu.
- Vidljive su razlike u iznosima mirovina u različitim saveznim državama. Na primjer, Saarland i Sjeverna Rajna-Vestfalija, obje se mogu pohvaliti nasljeđem profitabilnih rudarskih poslova, imaju prosječne mirovine koje su među najvišima u zemlji. Suprotno tome, države poput Tiringije i Saske-Anhalt pokazuju znatno niže prosječne stope mirovina. Iznosi mirovina za pojedince koji su radili 35 godina mogu varirati ovisno o njihovim posebnim uvjetima zaposlenja i doprinosima koje su dali.
Štoviše, mirovinski sustav u Njemačkoj prilagođava se inflaciji i promjenama socioekonomskih uvjeta, što potencijalno utječe na iznose mirovina svake godine. Povijesni i regionalni čimbenici mogu utjecati na ekonomske okolnosti koje utječu na umirovljenike, kao što dokazuju relativno velikodušne mirovine koje primaju umirovljenici u istočnom Berlinu za razliku od onih u drugim istočnim državama.
Ovdje se dokazuje trajan utjecaj prijašnjih prava na dokup i jedinstvenu mirovinu. Prema Deutsche Rentenversicherung (Njemačko mirovinsko osiguranje), mirovine su doživjele samo skroman uzlazni trend, bez značajnijeg rasta u zadnje vrijeme. Ova situacija ne samo da ilustrira stabilnost sustava, već također naglašava nužnost dodatnih reformi kako bi se zajamčilo da mirovine pružaju odgovarajuću podršku demografskom starenju.
Mirovinski sustav u Njemačkoj osigurava financijsku stabilnost onima koji su uplaćivali doprinose u trajanju od 35 godina. Ipak, uvodi specifične varijacije koje mogu utjecati na kvalitetu života pojedinca. Stoga je neophodan kontinuirani dijalog o mirovinskom sustavu kako bi se osigurale pravedne i primjerene mirovine za sve buduće umirovljenike.
Prema njemačkom zavodu za mirovinsko osiguranje, “standardna” mjesečna mirovina u Njemačkoj iznosi otprilike 1.200 eura. Ova se brojka u početku može činiti značajnom svotom, osobito u usporedbi s mirovinama u drugim europskim zemljama, poput Hrvatske. Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju da ovaj broj odražava prosječnu mirovinu teoretskog umirovljenika koji se naziva “Eckrentner”. “Eckrentner” se definira kao osoba koja je 45 godina doprinosila radnoj snazi, kvalificirala se za starosnu mirovinu i zaradila prosječnu plaću u Njemačkoj, koja trenutno iznosi oko 2700 eura.
- Međutim, koja razmatranja se javljaju za pojedince koji su zarađivali ispod prosjeka ili nisu pridonosili radnoj snazi 45 godina? Koliko je umirovljenika ispod praga siromaštva? Detaljniji pregled podataka pokazuje da je tipičan iznos mirovine koju primaju umirovljenici u Njemačkoj otprilike 800 eura. Prag siromaštva, koji utvrđuje svaka nacija u skladu s minimalnim prihvatljivim životnim standardom, definiran je kao 60 posto medijana nacionalnog raspoloživog dohotka, a ne prosječne plaće.
U Njemačkoj samačko kućanstvo bez djece obično prima oko 900 eura, dok par bez djece može očekivati otprilike 1300 eura. Na primjer, uzmite hipotetski par s dvoje male djece; za njih bi granica mirovine pala između 1900 i 2000 eura. Ipak, važno je da njemački građani budu oprezni u pogledu naizgled povoljnih brojki prikazanih na različitim platformama.
Razne organizacije ističu zamršenu prirodu izračuna mirovina i naglašavaju da se pouzdane informacije o iznosima mirovina mogu dobiti isključivo iz službenih procjena koje provodi Njemačko mirovinsko osiguranje. Međutim, važno je napomenuti da ove brojke predstavljaju projekcije, a ne konačne podatke, budući da su nepredviđeni budući događaji poput prekida radnog odnosa ili fluktuacije u prihodima sami po sebi nepredvidivi. Nažalost, pojedinci koji se približavaju mirovini suočeni su s izazovnim okolnostima. Usporedna statistika koja prikazuje prosječne mirovine uz prosječne plaće, kao i doprinose u državni mirovinski fond, ukazuje na značajnu neravnotežu.
Mirovine u prosjeku ne rastu po stopi usporedivoj s prosječnom plaćom, što objašnjava rast doprinosa. Njemačka je suočena s brojnim izazovima, od kojih se jedan odnosi na demografske probleme. Kako se broj mladih pojedinaca koji ulaze u radnu snagu smanjuje, radna snaga se smanjuje, dok je demografski broj starijih koji primaju mirovine u porastu. Nadalje, razlika u dohotku između onih s visokim i niskim primanjima se povećava, čineći prosjeke manje točnim odrazom stvarne situacije.
Nastavak ovog trenda očekuje se iu budućnosti. Osim toga, nedavno izvješće o brizi za starije osobe pokazalo je da brojni umirovljenici povećavaju svoje prihode sekundarnim zaposlenjem. Parovi stariji od 65 godina u prosjeku zarađuju oko 2.500 eura mjesečno, dok osobe u istoj dobnoj skupini zarađuju između 1.400 i 1.600 eura.
Pitanje siromaštva u kasnijoj životnoj dobi nametnulo se kao značajna tema diskursa, potaknuto budućim prognozama i podacima koji ukazuju na brži porast stope siromaštva među starijim osobama u odnosu na druge demografske segmente u posljednjih deset godina.
