Vjerujemo da je mali broj ljudi u svijetu koji ne voli bananae. Naime , babnane se smatraju jednim od najzdravijih voćki , pune su kalija koji je itekako dobar za naš organizam. Danas vam otkrivamo na koji način se čuvaju banane kako bi bile što duže svježe.
Postoji posebna tehnika čuvanja koja može održati svježinu banana otprilike dvije godine.
Raznolika i hranjiva prehrana temelj je zdravog načina života. Naša tijela rade slično učinkovitim strojevima, no ipak im je potrebna odgovarajuća prehrana kako bi funkcionirala optimalno. Važnost uključivanja voća i povrća u našu svakodnevnu konzumaciju je od najveće važnosti, budući da te namirnice opskrbljuju vitalne vitamine i minerale.
Banane, među najomiljenijim voćem, zauzimaju zapaženo mjesto. Poznate po svom značajnom sadržaju kalija, banane također nude umjerene količine vitamina A, B i C.
Kako biste osigurali da artikli ostanu prikladni za konzumaciju do dvije godine, pridržavajte se sljedećih smjernica.
Počnite s obrezivanjem krajeva s obje strane, a zatim ih izrežite na segmente široke otprilike dva prsta, pazeći da ne uklonite kožu. Nakon što je ova priprema gotova, u prethodno steriliziranu staklenu teglu od 700 mililitara rasporedite sljedeće sastojke sljedećim redoslijedom: lovorov list, dva češnja češnjaka, dvije narezane ljute papričice, jednu žličicu sjemenki korijandera, jednu žličicu sjemenki komorača i jednu čajnu žličicu mješavine papra koja uključuje bijeli, crni, zeleni, ružičasti papar i piment.
Naknadno je moguće uz dva-tri komadića ljute papričice ugraditi kriške banane (teglica ovog kapaciteta ima deset segmenata). Nakon toga pomiješajte žličicu šećera, jednu i pol žličicu soli, žličicu sedamdeset postotnog octa i dovoljno tople vode da potopite sve komponente. Nakon toga dobro zatvorite staklenku, lagano je protresite kako biste osigurali jednoličniju smjesu i pohranite je na hladno mjesto. Kako piše Jutarnji, tako konzervirana banana može stajati čak dvije godine.
DODATNI ČLANAK:
Dnevna sigurna količina vode koja se može konzumirati bez opasnosti od oštećenja mozga je određena brojka. Osiguravanje pravilne hidratacije ključno je za opću dobrobit i brojne tjelesne funkcije, poput potpore probavi, regulacije tjelesne temperature i pomoći u transportu hranjivih tvari. Unatoč tome, unos vode koji premašuje preporučene razine može dovesti do prekomjerne hidracije, stanja koje proizlazi iz konzumiranja prekomjerne količine vode.
Obično se preporučuje da pojedinci piju otprilike osam čaša vode dnevno kao temeljna smjernica; usprkos tome, ova količina može varirati ovisno o različitim čimbenicima, uključujući uvjete okoliša, razine tjelesne aktivnosti i posebne zdravstvene okolnosti kao što su trudnoća ili dojenje.
Pretjerana konzumacija vode može uzrokovati trovanje i oslabiti rad mozga. Dotok vode u stanice uzrokuje njihovo bubrenje, što zauzvrat vrši pritisak na mozak. Taj se tlak može očitovati simptomima uključujući zbunjenost, pospanost i glavobolje, što potencijalno može dovesti do stanja kao što su hipertenzija (povišen krvni tlak) i bradikardija (smanjeni otkucaji srca).
KOJA JE PREPORUČENA KOLIČINA VODE ZA KONZUMIRANJE? ČIMBENICI KAO ŠTO SU TJELESKA AKTIVNOST, KLIMA, TJELESNA TEŽINA I SPOL UTJEČU NA POTREBE POJEDINCA ZA HIDRACIJOM. ŽENE OD 19 DO 30 GODINA TREBAJU CILJATI OKO 2,7 LITARA VODE DNEVNO, DOK MUŠKARCI TREBATE KONZUIRATI OKO 3,7 LITARA. ZA SPORTAŠE, STARIJE OSOBE I TRUDNICE, OSLANJANJE ISKLJUČIVO NA ŽEDJ KAO ZNAK POTREBE ZA HIDRACIJOM MOŽDA NEĆE BITI ADEKVATNO.