Suvremeni pristup prehrani u izrazitoj je suprotnosti s običajima naših predaka. Na naše zdravlje izravno utječu promjene u kupovnim navikama, načinu pripreme hrane, učestalosti obroka i veličini porcija. Za dublji uvid u te transformacije konzultirali smo dr. Snežanu Lešović, pedijatricu-endokrinologa u Specijalnoj bolnici za liječenje štitnjače i pretilosti “Čigota”.
Dr. Lešović naglašava da je epigenetika, znanstveno područje koje ispituje utjecaj vanjskih čimbenika na naše gene, otkrila da naš odabir prehrane može utjecati ne samo na naše zdravlje već i na genetski sklop budućih generacija. Nesvjesno, naši su se preci držali prehrambenih navika koje su promicale dugoročnu dobrobit. Trenutna istraživanja epigenetike prehrane pokazuju da naš izbor hrane dovodi do genetskih modifikacija koje mogu naslijediti naši potomci.
Osnovni kruh od cjelovitih žitarica i lokalno povrće karakterizirali su prehranu naših predaka, koji su konzumirali hranu koja je bila i jednostavna i zdrava. Njihovi obroci sastojali su se od svježih namirnica koje nisu bile podvrgnute industrijskoj preradi. Dijelom zbog nestašice bijelog brašna iu skladu s tradicijom, kruh je bio pretežno od cjelovitog ili tamnog brašna, a koristilo se zobeno, raženo i kukuruzno brašno. Takva prehrana bogata vlaknima i hranjivim tvarima igrala je ključnu ulogu u promicanju zdravlja i sprječavanju pretilosti. Osim toga, bacanje hrane
Suvremene prehrambene navike predstavljaju značajne zdravstvene rizike. Sadašnja prehrana znatno se razlikuje od prijašnjih normi, a sada prevladavaju brza hrana, gotova jela i ultraprerađene namirnice. Povećanje unosa visokokalorične hrane krcate zasićenim mastima, šećerima i aditivima povećava vjerojatnost razvoja brojnih kroničnih stanja, uključujući dijabetes tipa 2, pretilost, kardiovaskularne bolesti i rak. Dodatno, sklonost preskakanju obroka, uz redovitu konzumaciju grickalica, slatkiša i slatkih napitaka,
Studije pokazuju da unos ultra-prerađene hrane rezultira značajnim metaboličkim problemima, povećava vjerojatnost razvoja kroničnih bolesti i pridonosi padu ukupne kvalitete života. Posebno zabrinjava sveprisutna dostupnost takve hrane u svako doba dana, što dodatno potiče prekomjernu konzumaciju.
Prevalencija sjedilačkog načina života, zajedno s lošim prehrambenim navikama, sve je izraženija u suvremenom društvu. Značajan dio stanovništva većinu svog dana posvećuje sjedenju – bilo na radnom mjestu, ispred ekrana ili tijekom putovanja na posao. Ova kombinacija nedovoljne tjelesne aktivnosti i neadekvatne prehrane povećava vjerojatnost pojave raznih zdravstvenih problema. Dr. Lešović ističe važnost promjene načina prehrane kao ključnog koraka prema poboljšanju cjelokupnog zdravlja i smanjenju rizika od kroničnih bolesti.
Prehrambene navike naših predaka naglašavale su ravnotežu i sezonskost. Primarno su konzumirali sezonsko voće i povrće, uz mliječne proizvode, jaja i rijetke porcije mesa, obično u obliku sušenih ili suhomesnatih varijanti poput slanine. Meso je uglavnom bilo rezervirano za nedjeljne ručkove ili svečane prigode, dok se dnevna hrana sastojala od kukuruznog kruha, proje, kačamaka, te svježeg i suhog voća i orašastih plodova. Iako je priprema hrane bila nekomplicirana, bila je nutritivno bogata. Tradicionalne tehnike, uključujući pečenje, kuhanje i fermentaciju, omogućile su očuvanje hranjivih tvari i poboljšale probavljivost hrane.
Značaj zajedničkog objedovanja i cijenjenja hrane bili su vitalni element u životima naših predaka, koji su nalazili radost u pripremi i konzumaciji obroka. Svakodnevni zajednički obroci poticali su ne samo tjelesnu dobrobit, već su i jačali obiteljske veze. U suvremenom društvu, međutim, to je uživanje uvelike smanjeno. Zahtjevi ubrzanog načina života rezultirali su smanjenjem učestalosti obiteljskog okupljanja za stolom, pa se mnogi umjesto toga odlučuju jesti “u hodu” ili naručivati hranu za van. Posljedično, zajednički obroci postaju sve neuobičajeniji, utječući ne samo na zdravlje već i na emocionalne i društvene veze unutar obitelji.
Koje uvide možemo steći iz prehrambenih navika naših predaka? Napredak ljudske prehrane predstavlja značajna učenja za ono što je pred nama. Postizanje optimalnog zdravlja može ovisiti o uravnoteženoj i raznolikoj prehrani koja uključuje cjelovite žitarice, voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke, nadopunjenu tradicionalnim tehnikama pripreme hrane. Nadalje, bitno je izbjegavati preskakanje obroka, održavati odgovarajuću hidrataciju, dati prednost kvalitetnom snu i redovito se baviti tjelesnom aktivnošću.
Trenutna istraživanja potvrđuju ideju da prehrambeni izbori naših roditelja i baka i djedova značajno utječu na zdravlje sljedećih generacija. Stoga je za nas ključno prihvatiti zdraviju prehranu kako bismo očuvali svoju dobrobit i osigurali povoljniju budućnost za našu djecu.
Proučavajući prehrambene navike naših predaka, postaje očito da je njihov jednostavan i hranjiv odabir hrane temeljan za postizanje trajnog zdravlja. U suvremenom društvu sve je važnije ponovno se povezati s našim porijeklom – odlučiti se za svježe povrće iz lokalnog porijekla, izbjegavati industrijski prerađenu hranu i staviti veći naglasak na pripremu i konzumaciju obroka. Ovim postupcima možemo ublažiti rizik od bolesti i poboljšati kvalitetu života za sebe i generacije koje dolaze.
