Parkinsonova bolest, neurodegenerativno stanje, manifestira se različitim simptomima uključujući drhtanje, smanjenu pokretljivost, ukočenost mišića i poteškoće s ravnotežom. Profesorica Marina Svetel, koja radi na Klinici za neurologiju Kliničkog centra Srbije, istaknula je da ovaj poremećaj nastaje propadanjem živčanih stanica u dijelu mozga zaduženom za regulaciju kretanja.
Širom svijeta oko šest milijuna ljudi boluje od Parkinsonove bolesti, au Srbiji je prijavljeno oko 15.000 slučajeva. Kako se bližio Svjetski dan Parkinsonove bolesti, profesorica Svetel istaknula je važnost istraživanja novih pristupa liječenju u borbi protiv ove bolesti.
- Istaknula je zabrinjavajući trend značajnog porasta broja pacijenata, navodeći da se od 1990-ih do 2016. broj oboljelih više nego udvostručio, a projekcije sugeriraju da će do 2040. godine biti nevjerojatnih 13 milijuna pacijenata. Jedna od primarnih indikacija Parkinsonove bolesti je drhtanje, osobito kada tijelo miruje.
Ukočenost mišića također je čest simptom koji uzrokuje probleme u pokretljivosti pacijenata. Najistaknutija i najčešća značajka ovog stanja je značajno smanjenje brzine kretanja. U početku problemi s ravnotežom možda neće biti odmah vidljivi, ali se pogoršavaju kako bolest napreduje.
Prema dr. Svetel, pojedinci obično traže liječničku pomoć otprilike godinu dana nakon prvih simptoma. Većina bolesnika dobije dijagnozu u svojim šezdesetima, iako je mali postotak, oko 10%, mlađi od 50 godina. Vrijedno je naglasiti da se simptomi mogu manifestirati u razdoblju od pet do sedam godina prije nego što se postavi konačna dijagnoza tijekom medicinsku procjenu.
Dok točno podrijetlo Parkinsonove bolesti ostaje misterij, priznaje se da genetika pridonosi dijelu slučajeva, dodajući složenost borbi protiv ove bolesti. Posljedično, potraga za inovativnim terapijskim metodama je imperativ kako bi se unaprijedilo liječenje i poboljšalo dobrobit pojedinaca pogođenih ovim stanjem.
