U suvremenom društvu raste svijest o utjecaju koji način prehrane ima na zdravlje, potičući pojedince na promjenu štetnih navika vezanih uz prehranu. Medicinski stručnjaci specijalizirani za onkologiju ističu važnost izbjegavanja određenih namirnica.
Maligna stanja, uključujući rak i tumore, rezultiraju milijunima smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine. Unatoč značajnom napretku na polju tehnologije, znanosti i medicine, konačni lijek za ove bolesti i dalje je nedostižan.
Dr. Elizabeth Komen, onkologinja, naglašava ključnu ulogu informiranih izbora prehrane za one kojima je dijagnosticiran rak, ističući da takve odluke mogu znatno povećati šanse za uspješno liječenje, a istovremeno poticati opće zdravlje i dobrobit. Unatoč tome, ulazak u znatnu promjenu prehrane često se može činiti zastrašujućim.
Stručnjaci savjetuju početak prijelaza postupnim prilagodbama, počevši od prvog obroka u danu. Nadalje, uključivanje revitalizirajuće čaše vode svako jutro i posvećivanje samo 10 minuta dnevnoj šetnji može uvelike poboljšati cjelokupno zdravlje i dobrobit. Onkolozi namjerno izbjegavaju određenu hranu tijekom doručka. Kamat, specijalist za rak debelog crijeva, preporučuje smanjenje unosa slanine i kobasica, koji se obično konzumiraju tijekom doručka, te naglašava važnost davanja prioriteta nemasnim izvorima proteina.
Opsežna znanstvena istraživanja potvrdila su jasnu povezanost između smanjene konzumacije prerađenog mesa i smanjenog rizika od raka debelog crijeva. Dr. Kamat tvrdi da potpuno izbjegavanje takve hrane nije bitno.
On tvrdi da nijedna određena hrana ne bi trebala biti zabranjena; nego, ako se neke stvari teško odreći, u njoj se može uživati umjereno, možda rezervirano za vikende. Ova perspektiva obuhvaća artikle koji su unaprijed zapakirani, zaslađeni i intenzivno prerađeni.
- Onkolozi zagovaraju davanje prioriteta hranjivom režimu prehrane izbjegavanjem hrane s visokim udjelom šećera, masti i umjetnih dodataka, dok promiču zdrave, neprerađene opcije. Ključni aspekt je pomna provjera sastojaka prisutnih u obrocima, budući da je sigurnost ugrožena konzumiranjem proizvoda krcatih aditivima. Stručnjaci za onkologiju strogo preporučuju unos pretpakiranih i instant žitarica zbog povećanog udjela šećera i prerađenih ugljikohidrata.
Mnogi stabilizatori i pojačivači okusa često su prisutni u takvim proizvodima, što može poremetiti ravnotežu korisnih crijevnih bakterija. Iako privlačnost palačinki, vafla i slatkih peciva može biti jaka, ove mogućnosti pružaju minimalnu nutritivnu vrijednost i vjerojatno će dovesti do gladi ubrzo nakon toga.
Onkolozi savjetuju ne samo mudre izbore prehrane, već i razmatranje veličine porcija, budući da pretilost može povećati rizik od raznih vrsta raka. Uloga prehrane u liječenju raka je kritično značajna, jer je neophodna za održavanje snage tijela i osiguravanje potrebne energije tijekom cijelog procesa liječenja.
Liječenje raka i sama bolest mogu dovesti do pothranjenosti, a istraživanje pokazuje da znatan postotak pacijenata oboljelih od raka — u rasponu od 30 do 85 posto — pati od ovog stanja.
Nadalje, pothranjenost negativno utječe na ukupnu kvalitetu života, a izvješća sugeriraju da između 10 i 20 posto osoba s dijagnozom raka podleže njezinim učincima. U mnogim slučajevima pothranjenost kod pacijenata oboljelih od raka može ostati neprimijećena, osobito kada je njihov indeks tjelesne mase unutar normalnog referentnog raspona, a nedostaju sveobuhvatne antropometrijske procjene.
Provođenje nutritivne procjene i promptna provedba odgovarajuće dijetetske terapije nakon postavljanja dijagnoze je ključna, čak i kod pacijenata koji ne pokazuju jasne znakove pothranjenosti. Međutim, treba očekivati da će te osobe imati problema s unosom odgovarajuće količine hrane neko vrijeme.
Ovaj anticipacijski pristup pomaže u minimiziranju rizika od nedostataka u prehrani i komplikacija koje bi mogle proizaći iz promjena u statusu uhranjenosti. Stoga je strategija suradnje liječnika, medicinske sestre i nutricionista od iznimne važnosti za onkološke bolesnike.