Danas se u pravoslavnom narodu obilježava veliki praznik koji je, prema vjerovanju, od izuzetnog značaja za zdravlje i srećuporodice.
Mnogi običaji vezani za ovaj dan prenose se s koljena na koljeno, a narodna predanja upozoravaju da se neke stvari nipošto ne smiju raditi, posebno u ranim jutarnjim satima. Vjeruje se da oni koji danas prekrše određene zabrane mogu navući bolest, nesreću ili dugotrajnu slabost u kući.
Sveti dan za zdravlje i blagostanje
Ovaj dan narod često naziva “dan zdravlja”, jer se vjeruje da se tada priroda i čovjek ponovo povezuju, a zemlja prima blagoslov. Prema starom vjerovanju, ko danas započne dan s molitvom i dobrom mišlju, cijele godine biće zdrav i spokojan. U mnogim krajevima običaj je da se rano ujutro opere lice hladnom vodom u kojoj se prethodne noći ostavi grančica bosiljka ili zdravca, jer ta voda, kako se kaže, “spira svaku bolest i donosi snagu”.
Stari ljudi govorili su: “Ko danas ne ustane na vrijeme, bolest će ga cijele godine buditi.”* Zbog toga se verovalo da je rano ustajanje simbol vitalnosti i poštovanja prema danu koji je pred nama.
Prema narodnim običajima, ne sme se rano zorom prati veš, ribati pod ili bacati prljava voda iz kuće. Vjerovalo se da se tako “izbacuje zdravlje” i “prosipa sreća”. Takođe, žene su izbjegavale da tog dana prave buku, galame ili svađaju se, jer je to, prema predanju, prizivalo bolesti i nemir u dom.
Još jedna važna zabrana odnosi se na iznošenje smeća iz kuće prije podneva – narod je vjerovao da se time odnosi i kućna sreća. Umjesto toga, žene bi jutro započinjale tiho, paleći svijeću i prskajući dom svetom vodicom.
Postoji i nekoliko lijepih običaja koji se na današnji dan sprovode radi zdravlja i zaštite porodice. Jedan od njih je paljenje tamjana u kući i izgovaranje molitve za zdravlje svih ukućana. U pojedinim krajevima običaj je da se zapali sveća za svakog člana porodice, a njeno mirno gorenje tumači se kao znak da će ta osoba biti zdrava tokom cijele godine.
Ljudi su odvajali i mali dar za siromašne ili bolesne, u uvjerenju da svaka pomoć pružena na ovaj dan donosi višestruku nagradu – zdravlje, mir i dug život.
U nekim selima domaćice su jutros pripremale pogaču od integralnog brašna i na sredinu stavljale med, jer se vjerovalo da med “zatvara bolest”, a hljeb “čuva snagu”. Taj doručak dijelio se ukućanima bez noža – samo rukom, što je simbol zajedništva i ljubavi.
Rano jutro na današnji praznik ima posebno značenje. Stari su govorili: “Kako ti svane ovaj dan, takva će ti biti godina.” Zato se ustajalo prije izlaska sunca, iznosila se čaša vode napolje i tiho govorilo: “Dobro jutro, zdravlje, uđi u moju kuću.” Vjerovalo se da će tako zdravlje i blagostanje ostati u domu.
Mnogi su odlazili i do najbliže rijeke ili izvora, umivali se i bacali po koji cvijet u vodu uz želju za zdravlje. Taj običaj potiče iz davnina i označava pročišćenje tijela i duše.
Dan koji treba provesti u miru
Ovaj praznik, osim što podsjeća na važnost zdravlja, uči i **smirenosti i zahvalnosti**. Preporučuje se da se danas ne ulazi u nepotrebne rasprave, ne donose teške odluke i ne radi ništa “iz inata”. Umjesto toga, treba posvetiti vrijeme porodici, tišini i molitvi.
Naši preci su verovali da onaj ko ovaj dan provede u miru i blagosti, osiguraće zdravlje i sreću sebi i svojoj porodici. I danas mnogi ljudi poštuju te običaje, ne zbog straha, već iz želje da se sačuva veza sa tradicijom i starim mudrostima koje su vekovima pomagale narodu da sačuva zdravlje i duh.
Zato, ako želite da vas zdravlje prati cijele godine, ne prekršite današnje običaje. Ustanite s prvim zracima sunca, umijte se vodom s bosiljkom, izgovorite tihu molitvu i započnite dan u miru. Jer, kako kaže stara izreka – “Ko na ovaj dan zdravlje poželi, zdravlje ga prati do sledećeg praznika.”
