Svetu Petku, poznatu i kao Paraskevu, pravoslavni vjernici širom Balkana slave s posebnim poštovanjem i ljubavlju. Ova svetiteljka važi za zaštitnicu žena, bolesnih, siromašnih i svih onih koji traže utjehu i snagu u vjeri.
Mnogi ljudi vjeruju da je dan posvećen Svetoj Petki ispunjen posebnim značenjem, ali i brojnim narodnim običajima i vjerovanjima. Ipak, kako objašnjavaju sveštenici, mnogo toga što se danas praktikuje nema veze s pravoslavnom vjerom, već potiče iz sujeverja i pogrešnih tumačenja.
Prije svega, treba znati da se na dan Svete Petke – ne posti. Mnogi ljudi pogrešno misle da je post obavezan na ovaj dan jer se svetiteljka poštuje kao vrlo sveta i čista duša. Međutim, pravoslavna crkva jasno ističe da se post ne praktikuje osim ako praznik ne padne u period kada se ionako posti, kao što je Veliki ili Božićni post. Ako praznik dođe van tih dana, post nije potreban. Sveštenici naglašavaju da Bog ne traži da se toga dana odričemo hrane, nego da se okrenemo duhovnoj hrani – molitvi, miru, oprostu i zahvalnosti.
Svetiteljka Paraskeva rođena je u 10. vijeku u Trakiji, a život je posvetila Bogu još od malih nogu. Nakon smrti, njene mošti su postale izvor iscjeljenja i blagoslova, pa se ubrzo pročulo o čudima koja se događaju onima koji joj se mole iskreno i s vjerom. Zato se i danas u mnogim hramovima održavaju liturgije i molebani posvećeni njoj, a vjernici dolaze da zapale svijeću i da u tišini izgovore svoje molitve.
Sveštenici ističu da je jedini običaj koji treba da se ispoštuje na Svetu Petku – odlazak u crkvu i iskrena molitva. To je srž praznika, ono što ga čini svetim i što nas povezuje s Bogom i svetiteljkom. Sve ostalo što se po narodnim pričama govori – da ne treba prati veš, čistiti kuću, šiti, nositi crvenu odjeću ili dirati novac – nema nikakvog utemeljenja u vjeri. To su običaji koji su nastali iz straha i neznanja, a ne iz crkvenog učenja.
Osim odlaska u crkvu, vjernici mogu na ovaj dan učiniti dobro djelo – pomoći nekome, nahraniti gladnog, posjetiti bolesnog ili pomiriti se s nekim. To je pravi način da se iskaže poštovanje prema Svetoj Petki. Svaka molitva izgovorena iz srca ima veću vrijednost nego bilo koje praznovjerje ili obred koji se radi iz straha.
Takođe, mnogi sveštenici podsećaju da je Sveta Petka simbol ženske snage, skromnosti i duhovne čistoće. Zato se žene naročito mole njoj za zdravlje, plodnost i mir u porodici. Vjernici donose cvijeće ili svijeće u crkvu, a sveštenik čita molitve i podsjeća da ono što svetiteljka najviše želi jeste da ljudi žive u slozi, vjeri i međusobnom poštovanju.
Zaključno, na dan Svete Petke ne treba se zamarati narodnim vjerovanjima, nego se usmjeriti na ono što je suština – vjera i molitva. Nema potrebe da se bojimo kazne ako operemo suđe ili usisamo kuću. Ono što se istinski traži jeste čisto srce, iskrena riječ i dobra namjera.
Zato, kako kažu sveštenici, „umjesto da se bojimo šta ne smijemo, sjetimo se kome se molimo“. To je dan mira, radosti i zahvalnosti – dan kada treba da se okrenemo Bogu i zahvalimo Svetoj Petki na njenom zagovoru i ljubavi prema ljudima.
