Pravoslavni vjernici danas obilježavaju veliki praznik posvećen svetiteljki koju narod posebno poštuje zbog njenog čvrstog karaktera, milosrđa i neustrašive vjere.
Ova svetiteljka je kroz vijekove postala simbol pravednosti, ali i opomena svima da se čuvaju grijeha, jer kako narodno vjerovanje kaže – ona jedno nikako ne oprašta: licemjerje i neiskreno pokajanje.
Prema starom predanju, ova svetiteljka za života nije podnosila laž i dvoličnost. Pomagala je svima koji su dolazili iskrena srca, ali onima koji su se pravili pobožni, a u srcu nosili zlobu, govorila je da će im „Bog suditi po djelima, a ne po riječima“. Zbog toga se vjeruje da na njen praznik niko ne bi trebalo da izgovara neistine, niti da sudi drugima, jer se takva djela na ovaj dan posebno strogo „pišu“.
U narodu postoji običaj da se danas ustane ranije nego inače, zapali svijeća u čast svetiteljke i pomoli za zdravlje, mir i oproštaj grijeha. Ljudi vjeruju da ona posebno čuje molitve onih koji mole za porodicu i djecu, kao i onih koji traže izlaz iz teških životnih iskušenja. Mnoge majke su joj se kroz istoriju zavjetovale i, prema predanjima, upravo na ovaj dan dobile blagoslov potomstva.
Postoji i jedno staro pravilo koje se prenosi s koljena na koljeno: na njen dan se ne smije ogovarati, svađati niti psovati.Smatra se da svaka izgovorena ružna riječ upućena drugome ovog dana donosi nesreću onome ko ju je izgovorio. Ako je, pak, neko već u svađi s rodbinom ili prijateljima, savjetuje se da danas napravi prvi korak ka pomirenju. Vjeruje se da svaka pomirba na ovaj praznik donosi duhovno olakšanje i Božji blagoslov.
Još jedno narodno vjerovanje kaže da svetiteljka danas „obilazi domove“ i gleda kako ljudi žive. Oni koji joj se pomole iskreno, zapale svijeću i u miru provedu dan, mogu očekivati zaštitu tokom cijele godine. Oni, međutim, koji se upuste u ružne misli, svađe ili pohlepu – navodno prizivaju bolest ili nesreću. Zbog toga su naši stari govorili: „Bolje ćutati nego sagriješiti na njen dan.“
U mnogim krajevima ovog dana se ne radi teži fizički posao. Žene ne pletu, ne šiju i ne peru, već se dan posvećuje molitvi i miru u domu. Stariji savjetuju da se kuća očisti dan ranije, da bi praznik bio dočekan dostojanstveno i bez nervoze. U nekim porodicama se priprema posna trpeza s medom, orasima i hljebom, koji se dijele komšijama i siromašnima. To simbolizuje dijeljenje dobra i zahvalnost za sve što imamo.
U duhovnom smislu, ovaj dan podsjeća svakog vjernika da je opraštanje ključ mira, ali da oproštaj mora biti iskren. Svetiteljka kojoj je praznik posvećen, prema predanju, ne podnosi kad neko „oprašta riječima, a u srcu još nosi mržnju“. Zato se na ovaj dan posebno savjetuje da se svi loši osjećaji otpuste iz duše – jer samo čisto srce može primiti blagoslov.
Mnogi sveštenici danas podsjećaju da praznici nisu samo dani veselja, već i prilika za preispitivanje. Svetiteljka kojoj se molimo bila je poznata po tome što je hrabro stajala u odbrani istine i nije pristajala na nepravdu. Zato je i danas simbol savjesti – ona „nikako ne oprašta“ one koji svjesno čine zlo drugima, pogotovo ako to rade iz zavisti, pohlepe ili mržnje.
Vjeruje se da ako danas uradite dobro djelo – pomognete starijem, nahranite gladnog, izgovorite lijepu riječ – ta dobra djela će vam se višestruko vratiti. S druge strane, ako nekoga povrijedite, čak i nehotice, trebalo bi odmah da se izvinite, jer se kaže da svetiteljka „ne spava nad nepravdom“.
Zato se ovaj dan smatra jednim od najvažnijih u jesenjem periodu. Neka svako zapali svijeću u tišini, pomoli se i zamoli za oproštaj i mir u srcu. Jer, kako narod kaže – ako na njen dan čovjek nosi dobro u sebi, cijela godina mu prođe u blagoslovu.
