Palenta je savršen izbor za doručak, pruža obrok koji je istovremeno lagan i zadovoljavajući, daje energiju i hranu za naporan dan. Iako je s godinama izgubio na popularnosti, uvijek postoji prilika da ga vratite u svoju rotaciju obroka. Ova zdrava kukuruzna kaša dolazi u raznim vrećicama i pakiranjima, a može se pripremati na više načina.
I griz i kukuruzna krupica imaju blagotvoran učinak na cjelokupno zdravlje. Palenta, koja je bez glutena, odlična je opcija za osobe osjetljive na gluten i dovoljno je zasitna za ljude svih dobnih skupina. Prirodne masti prisutne u palenti, uključujući karotenoide, pomažu poboljšati rad crijeva. Nadalje, kukuruz obiluje vitalnim mineralima kao što su fosfor, magnezij, cink, kalij, bakar, selen i mangan.
Palenta je niskokalorična namirnica, ponajviše zbog sadržaja kukuruza, pa je idealan izbor za one koji žele izgubiti kilograme. Svrstava se u sam vrh preporučenih namirnica jer se lako i brzo priprema, blagog je i ugodnog okusa te je zasitan i ne izaziva osjećaj težine u želucu. Preporučljivo je uključiti palentu u prehranu barem jednom tjedno jer pomaže u čišćenju crijeva i ubrzava metabolizam. Također vrijedi napomenuti koliko je zdraviji u usporedbi s pekarskim proizvodima. Osim toga, može se napraviti za samo 5 minuta.
Za jednu porciju počnite kuhati 2 dl vode. Kad prokuha, dodajte žlicu soli i žlicu masti ili ulja. Nakon što lonac skinete s vatre, umiješajte dvije i pol žlice palente. Miješajte na laganoj vatri dvije do tri minute. Palentu možete oplemeniti dodavanjem sira, vrhnja, lanenih sjemenki, suncokreta ili ajvara, a zatim je preliti toplim mlijekom. Napomena: preporučuje se korištenje drvene žlice za miješanje jer metalne žlice mogu dovesti do oksidacije tijekom kuhanja.
DODATNI TEKST
Stručnjaci sugeriraju da kiselo mlijeko funkcionira slično kao usisivač u crijevima. Iako je ovaj tradicionalni mliječni proizvod izgubio na popularnosti u usporedbi s kefirom i grčkim jogurtom, još uvijek pruža korisne elemente. Kiselo mlijeko se proizvodi od nepasteriziranog mlijeka postupkom mliječne fermentacije.
Nusproizvodi fermentacije, uključujući mliječnu kiselinu, octenu kiselinu, etilni alkohol i ugljični dioksid, odgovorni su za njegov kiselkasti okus. Uključivanje kiselog mlijeka u obroke omogućuje vam da konzumirate hranu bogatu magnezijem, kalijem i kalcijem, zajedno s vitaminima B, A, D i K. Uz prosječnih oko 50 kcal na 100 g, kiselo mlijeko je relativno malo u kalorijama. Osim toga, ovaj proizvod ima nizak glikemijski indeks.
Kiselo mlijeko je blagotvorno za crijeva, prvenstveno zbog svoje uloge prirodnog probiotika. Osim toga, pomaže u jačanju imunološkog sustava. Stručnjaci sugeriraju da kiselo mlijeko u crijevima funkcionira poput usisavača. Njegovom konzumacijom potiče se stvaranje probavnih sokova i smanjuje se mogućnost zatvora. Nadalje, kiselo mlijeko može pomoći u sagorijevanju masti i može biti korisno za one koji su na dijeti za mršavljenje.
Kada je najbolje kloniti se kiselog mlijeka? Iako nema posebnih ograničenja u pogledu njegove konzumacije, preporuča se da se djeci mlađoj od 10 mjeseci ne daje kiselo mlijeko. Osim toga, osobe s intolerancijom na laktozu obično mogu uživati u njemu, budući da fermentirani mliječni proizvodi nemaju taj šećer. Ipak, bitna je umjerenost, jer prevelika konzumacija može dovesti do probavnih problema, osobito kod onih koji nisu navikli na kiselo mlijeko.