U nekom trenutku našeg života, svaka se osoba vjerojatno susrela s neugodnim grčem, koji se najčešće javlja u potkoljenici, često tijekom noći dok se odmara. U nastavku otkrijte okolnosti pod kojima grčevi mogu poslužiti kao pokazatelj temeljnog problema.
U nekom trenutku svog života, brojni su se pojedinci susreli s iznenadnom i bolnom kontrakcijom mišića, koja se obično naziva mišićni spazam ili grč. Ova pojava je često neočekivana i prilično uznemirujuća, može se manifestirati u bilo koje doba dana ili godine.
Obilježena intenzivnom boli, naglom ukočenošću i osjećajem opstrukcije u zahvaćenom području, nelagoda može biti toliko izražena da može probuditi osobu iz sna. Iako grčevi mogu zahvatiti bilo koju mišićnu skupinu, često su uključeni mišići potkoljenice. Konkretno, grčevi koji se javljaju tijekom spavanja sve se više prepoznaju kao značajni uzročnici poremećaja spavanja i dnevnog umora.
Bolovi u mišićima koji se javljaju noću, osobito u nogama, prevladavaju kod odraslih. Ovi se grčevi manifestiraju tijekom dubokih faza sna ili tijekom izoliranih drijemeža, često bez svijesti pojedinca. Istraživanje objavljeno u časopisu American Family Physician pokazuje da se više od 60% odraslih susrelo s takvim grčevima u nekoj fazi svog života. Dodatni nalazi iz studije iz 2017. godine otkrili su da su starije odrasle osobe izložene većem riziku od pojave ovog problema. Kako starimo, učestalost noćnih grčeva mišića raste, što dovodi do veće vjerojatnosti smanjene kvalitete sna i smanjene sposobnosti za normalno svakodnevno funkcioniranje.
Iako je konačno objašnjenje za pojavu grčeva u mišićima još nedostižno, predložene su različite teorije koje objašnjavaju ovaj fenomen.
1. Utjecaj suvremenog načina života: U današnjem društvu pojedinci pretežno provode vrijeme u sjedilačkim aktivnostima, kao što su rad u uredima, korištenje računala, vožnja automobila ili gledanje televizije. Za razliku od naših predaka, koji su se svakodnevno bavili raznim tjelesnim aktivnostima – kao što su čučnjevi, hodanje i saginjanje – moderni pojedinci rijetko koriste svoje mišiće na sličan način. Ovo smanjenje pokretljivosti i istezanje mišića može izravno pridonijeti povećanoj osjetljivosti i povećanoj sklonosti grčevima.
2. Položaj pri spavanju: Druga hipoteza sugerira da grčevi mogu nastati zbog uobičajene prakse među mnogim pojedincima da drže svoja stopala u položaju poznatom kao plantarna fleksija, gdje su nožni prsti usmjereni prema dolje, što rezultira pasivnim skraćivanjem mišića potkoljenice.
U takvim situacijama manji pokret može izazvati iznenadnu i bolnu kontrakciju mišića. Važno je napomenuti da su dodatna istraživanja ukazala na sezonske varijacije u pojavi grčeva, s većom incidencijom noćnih grčeva uočenih tijekom ljetnih mjeseci. Dr. Scott Garrison, profesor obiteljske medicine na Sveučilištu Alberta, tvrdi da su neuromuskularni problemi češće temeljni uzroci ovih kvarova nego sami mišići. Njegova istraživanja otkrivaju da živci koji izlaze iz leđne moždine i povezuju se s mišićima potkoljenice igraju ulogu u nevoljnim kontrakcijama koje se događaju spontano.
U ljetnim mjesecima pojačana proizvodnja vitamina D i povećana aktivnost živčanog sustava rezultiraju bržim obnavljanjem i povećanom osjetljivošću živčanih vlakana, što potencijalno dovodi do veće učestalosti impulsa i grčeva u mišićima. Grčevi mogu nastati zbog raznih čimbenika osim položaja tijela i načina života.
Dehidracija, koju karakterizira neadekvatan unos tekućine, remeti ravnotežu elektrolita, oštećujući normalnu funkciju mišića. Nedostaci esencijalnih minerala poput kalcija, magnezija i kalija izravno utječu na rad mišićnih stanica. Korištenje određenih lijekova, uključujući diuretike, antihipertenzive i lijekove za astmu, također može uzrokovati neravnotežu elektrolita. Nadalje, hormonalne promjene i pritisak na donje ekstremitete tijekom trudnoće često rezultiraju noćnim grčevima. Kronična stanja, poput dijabetesa, zatajenja bubrega i artritisa, povezana su s povećanom sklonošću grčevima. Čimbenici mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, anksioznost i sjedilački način života, također doprinose ovom problemu.
Osim toga, i pretjerani fizički napor i neadekvatno istezanje mogu dovesti do grčeva. Iako su grčevi u mišićima česti i obično nisu razlog za zabrinutost, stalne pojave koje nepovoljno utječu na san i dnevne aktivnosti zahtijevaju proaktivnije liječenje.
Pobrinite se da održavate odgovarajuću hidrataciju, osobito tijekom ljetnih mjeseci ili nakon tjelesne aktivnosti. Nabavite potrebne hranjive tvari putem prehrane ili dodataka prehrani. Redovito se bavite istezanjem, osobito ujutro. Suzdržite se od duljeg sjedenja ili stajanja.
Prilagodite izbor obuće, jer cipele koje vam loše pristaju mogu uzrokovati neujednačenu nelagodu u mišićima.
Ako se grčevi javljaju često i prate ih osjećaji kao što su trnci, slabost mišića ili stalna bol nakon prestanka grčeva, ključno je konzultirati se s liječnikom radi sveobuhvatne procjene. Ponekad ovi simptomi mogu signalizirati značajniji neurološki ili vaskularni problem, zbog čega je brza dijagnoza neophodna. Na grčeve mišića ne treba gledati samo kao na prolaznu brigu; oni često služe kao fizička manifestacija temeljne neravnoteže.
Bitno je prepoznati temeljni uzrok, bilo da se radi o nedostatku minerala, dehidraciji, statičnom položaju ili stresu, te u skladu s tim poduzeti preventivne mjere. Umjesto odbacivanja ovih signala, treba razmisliti o sljedećem: Koje poruke šalje moje grčevito tijelo? Odgovor na ovaj upit često označava početak puta prema boljem odmoru, povećanju fizičke snage i poboljšanom općem blagostanju.
