Slanina i kajmak su poznati po visokom udjelu masti, što ih svrstava među najozloglašenije namirnice. Naime , u prošlosti tačnije 1980-ih,godina , slanina, mast, meso, punomasni sir, vrhnje i maslac kategorizirani su kao hrana koju treba izbjegavati jer su bili povezani s kardiovaskularnim bolestima zbog njihovog učinka na povišenu razinu masnoća u krvi.
Ova situacija potaknula je brojna istraživanja u to vrijeme, pri čemu je došlo do konsenzusa da navedena hrana ne predstavlja prijetnju zdravlju ako se konzumira u prihvatljivim granicama. Dr Danijela Ristić Medić, viša znanstvena suradnica u Centru izuzetnih vrijednosti za istraživanje prehrane i metabolizma Instituta za medicinska istraživanja, u razgovoru za Novosti tvrdi da prirodne masnoće, koje uglavnom potječu iz namirnica životinjskog podrijetla, nisu u potpunosti odgovorne za nakupljanje naslaga na stijenkama krvnih žila.
Činjenica je da velika konzumacija zasićenih masti podiže razinu ukupnog kolesterola u krvotoku, kao i razinu korisnog HDL kolesterola; stoga nema povećanog rizika za razvoj koronarne bolesti. Za stvaranje plaka na stijenkama arterija nije potrebna samo povišena razina kolesterola već i popratni upalni proces. Ova upala nastaje kada se u organizam unese prekomjerna količina transmasti koje su inače prisutne u uljima, margarinu, lisnatom tijestu i slatkišima.
Ona je navela da se u Srbiji najviše konzumiraju transmasne kiseline i identifikovala konkretne namirnice koje ih sadrže.
Dokazi pokazuju da naša nacija ima značajno visoku potrošnju trans-masnih kiselina, jer naša ulja mogu sadržavati više od tri grama trans-masti na stotinu mililitara. Značajan dio ovih štetnih masnoća nalazi se iu margarinu, namazima, pojedinim suhomesnatim proizvodima, slatkišima i brojnim pekarskim proizvodima. Štoviše, neki margarini koji se prodaju kao bez transmasnih kiselina zapravo ih sadrže u smanjenim količinama, točnije 0,2 grama na sto grama proizvoda”, objasnila je kao medicinski stručnjak. Doktorica je napomenula da je među stanovništvom Srbije dominantan izbor nerafinirano suncokretovo ulje, dok se postupno povećava broj pojedinaca koji konzumiraju ulje u prehrani.
“Istraživanja našeg Centra pokazuju da litra ulja za četveročlanu obitelj na ovim prostorima traje samo pet do šest dana, što je relativno kratko. Osim toga, studije pokazuju da 90 posto urbanog stanovništva Srbije u svojoj prehrani uglavnom ima nerafinirano suncokretovo ulje, dok samo 3,5 posto koristi tu svinjsku mast, koja također ne troši mast. Maslinovo ulje je poraslo na otprilike 30 posto”, rekla je.
S obzirom na prevalenciju trans-masnih kiselina u prehrani, postaje imperativ razmotriti opseg njihove konzumacije i količinu koju tijelo može učinkovito tolerirati.
“Trans masti treba nedvosmisleno isključiti iz prehrane zbog njihovog štetnog djelovanja. Konzumacija ovih masti predstavlja značajan rizik za razvoj bolesti srca i krvožilnog sustava; konkretno, unos od 5 grama dnevno korelira s 23 posto povećanom vjerojatnošću kardiovaskularnih bolesti. Na popisu sastojaka proizvoda s hidrogenom identificiranim kao dio hidrogenskih letaka, masti se ne savjetuju da čine više od jedan posto ukupnih masti koje konzumiramo u našoj prehrani”, rekla je, kao medicinski stručnjak.
Osim zasićenih i prirodnih masti, koje su još vrste zdravih masti dostupne?
Masti koje se nazivaju esencijalnim uključuju omega-3 masne kiseline. Označeni su kao esencijalni zbog nemogućnosti organizma da ih sintetizira, zajedno s omega-6 masnim kiselinama, pa ih je potrebno unositi isključivo prehranom. Bogati izvori omega-3 masti uključuju ribu iz sjevernih mora, laneno sjeme i ulje, chia sjemenke i razne orašaste plodove.
