Jedno od najčešćih zdravstvenih stanja današnjice je svakako bolest kostiju i zglobova. Sve veći broj ljudi, bez obzira na godine, žali se na bolove u zglobovima, smanjenu pokretljivost, škripanje u koljenima ili slabost u kostima.
Iako genetika, način života i godine imaju značajnu ulogu, stručnjaci naglašavaju da prehrana zauzima ključno mjesto. Ono što svakodnevno unosimo u organizam direktno utiče na čvrstoću kostiju, elastičnost hrskavice i fleksibilnost zglobova. Međutim, veliki problem predstavljaju namirnice koje se redovno nalaze na našim trpezama, a zapravo slabe kosti i ubrzavaju propadanje zglobova.
Jedan od najvećih neprijatelja zdravlja kostiju su procesuirane namirnice bogate šećerom. Slatkiši, gazirana pića i industrijski sokovi izazivaju nagle skokove šećera u krvi, a pri tom ne donose nikakve hranjive tvari. Sitost traje kratko, ali posljedice po zdravlje su dugotrajne. Visok unos šećera povećava upalne procese u organizmu, a upala je jedan od ključnih faktora koji dovodi do bolnih zglobova i osteoartritisa. Pored toga, previše šećera smanjuje apsorpciju kalcija i magnezija – minerala bez kojih kosti ne mogu biti čvrste.
Brza hrana, poput pomfrita, burgera ili pohovanih jela, također je povezana s problemima u kostima i zglobovima. Ova hrana obiluje transmastima i zasićenim mastima koje stvaraju upalne procese. Kratkotrajno nas zasite, ali ne daju potrebne proteine, vitamine i minerale. Kada se ovakva hrana unosi redovno, tijelo gubi sposobnost regeneracije hrskavice, što uzrokuje da zglobovi brže propadaju i postaju bolni. Dugoročno gledano, ove navike povećavaju rizik od osteoporoze i artritisa.
Bijelo brašno i proizvodi od rafiniranih žitarica još su jedna skrivena prijetnja zdravlju. Kruh, peciva, pite i tjestenina napravljeni od bijelog brašna podižu nivo šećera u krvi skoro jednako kao i slatkiši. Osim toga, ovakvi proizvodi nemaju vlakna ni minerale, pa tijelu ne pružaju dugotrajnu energiju niti potporu za zdravlje kostiju. Redovna konzumacija bijelog brašna povezana je s povećanom lomljivošću kostiju i većim rizikom od upala zglobova.
Još jedna grupa namirnica koja šteti jeste previše soli. Hrana koja obiluje solju, poput grickalica, suhomesnatih proizvoda ili konzervirane hrane, dovodi do gubitka kalcija kroz mokraću. Kada organizam gubi kalcij, on ga crpi iz kostiju, čime one postaju porozne i sklone lomovima. Osobe koje često posežu za ovakvom hranom često se suočavaju s bolovima u kičmi i koljenima, a simptomi se pogoršavaju s godinama.
Alkohol i gazirana pića također igraju negativnu ulogu. Alkohol sprječava pravilnu apsorpciju vitamina D, a bez njega tijelo ne može koristiti kalcij. S druge strane, gazirani napici sadrže fosfornu kiselinu, koja narušava ravnotežu minerala u kostima. Rezultat je slabija koštana masa i veći rizik od prijeloma.
Treba naglasiti da ove namirnice ne donose nikakve benefite organizmu. One nas kratko zasite, ali u isto vrijeme iscrpljuju naše rezerve minerala, povećavaju upalne procese i slabe vezivno tkivo. Zbog toga je važno da ih što više izbjegavamo i zamijenimo hranom koja donosi dugoročne koristi.
Umjesto procesuirane hrane, stručnjaci preporučuju namirnice bogate kalcijem, magnezijem i vitaminom D – poput mliječnih proizvoda, ribe, orašastih plodova, zelenog povrća i integralnih žitarica. Ove namirnice ne samo da hrane kosti, nego i pomažu u očuvanju elastičnosti zglobova. Osim toga, dovoljan unos vode, redovno kretanje i izlaganje suncu dodatno jačaju koštani sistem.
Kosti i zglobovi ne stradaju preko noći. To je proces koji traje godinama, a prehrana ima presudnu ulogu. Ako svakodnevno biramo hranu koja nas brzo zasiti, ali nema nikakve vrijednosti za organizam, samo ubrzavamo propadanje naših kostiju i zglobova. No, jednako tako, promjenom prehrambenih navika možemo usporiti ili čak spriječiti nastanak bolesti. Zdrav izbor na tanjiru je najbolja prevencija za dug i bezbolan život u pokretu.
