Danas ćemo razgovarati o bolesti koja pogađa sve više populacije bez obzira na dob , jer je posebno zabrinjavajuća činjenica da među oboljelima ima i djece. Riječ je o šećernoj bolesti koja ima veoma skrivene simptome, koje je baš teško raspoznat .
Doktor Srđan Popović upozorio je na prikrivenu bolest koja pogađa više od 400 milijuna ljudi diljem svijeta. Dijabetes tipa 2 prepoznat je kao izrazito opasno stanje, budući da pogađa više od 400 milijuna ljudi diljem svijeta koji imaju stalno povišenu razinu šećera u krvi. O manifestaciji simptoma, razlozima zašto ti simptomi mogu biti varljivi te metodologiji dijagnosticiranja bolesti detaljno je govorio dr. Srđan Popović. Tvrdi da je dijabetes u suvremenom društvu evoluirao u oblik epidemije.
Naši podaci pokazuju da je 700.000 osoba registrirano kao dijabetičari. Uzimajući u obzir da za svaku registriranu osobu mogu postojati tri dodatna potencijalna slučaja, ukupni bi broj mogao dosegnuti milijune. Ova je bolest podmukla, a svoje posljedice očituje prvenstveno kada nastupe kronične ili akutne komplikacije. Često, kada se počne osjećati slatki okus u ustima ili se primijeti pojačano mokrenje, početna pretpostavka može biti infekcija.
U ovim posebno stresnim trenucima proizvedeni hormoni mogu povisiti razinu šećera u krvi, o čemu je bilo riječi u emisiji “150 minuta” na Prvoj koja je predstavila različite simptome. Prema riječima dr. Popovića, simptomi kao što su suha usta, zamagljen vid, pojačano mokrenje i pretjerana žeđ upućuju na potrebu za povećanim unosom tekućine.
Mnogi pojedinci pogrešno pripisuju česte posjete kupaonici isključivo povećanoj potrošnji tekućine; međutim, to često služi kao zgodan izgovor koji zamagljuje temeljnu stvarnost. Dijabetes se može identificirati sa samo dva jutarnja očitanja glikemije od 7.
Inzulinska rezistencija predstavlja značajan izazov za mlade žene, kao i Hashimotova bolest, koja je glavni uzrok neplodnosti; kada se ovo stanje poremeti, lako može dovesti do daljnjih komplikacija. Slavica Veljković u emisiji je otkrila svoju borbu s dijabetesom tipa 2 i priznala da je u početku previđala rane znakove upozorenja.
Slavica Veljković ispričala je: “Porijeklom sam iz Peći i ranije sam bila vojni časnik. Razina stresa je bila velika. Nakon preseljenja u Beograd 1998. pritisak je značajno eskalirao. Posavjetovala sam se s liječnikom na VMA, gdje je pokojni doktor primijetio da mi je šećer u krvi malo iznad 6. Prethodno me upozorio da dam prednost svom zdravlju. Nažalost, nisam poslušao njegov savjet, au naredne dvije do tri godine stanje mi se pogoršalo, što je dovelo do dijagnoze dijabetesa.
Doživjela sam značajnu transformaciju koju karakteriziraju stalna nadutost i stalno crvenilo lica. Globalna epidemija dijabetesa, posebice tipa 2, eskalira kako sve veći broj pojedinaca prihvaća zapadnjačke prehrambene navike.
Ovo se stanje obično javlja nakon 40. godine, a sam proces starenja potencijalno povećava rizik od intolerancije na glukozu i dijabetesa. Iako je još uvijek relativno rijedak, značajan porast dijabetesa tipa 2 u djece zabrinjava i može se povezati s rastućom prevalencijom pretilosti u dječjoj dobi. Osobe s dijagnosticiranim dijabetesom tipa 2 često se bore s pretilošću, a čak i manji dobitak na težini može povećati vjerojatnost razvoja ovog stanja.
Nakupljanje masnoće u području trbuha i gornjem dijelu tijela (u obliku jabuke) povezuje se s inzulinskom rezistencijom, srčanim bolestima, hipertenzijom, moždanim udarom i povišenim razinama kolesterola. Nasuprot tome, kruškoliko tijelo, koje karakterizira raspodjela masnog tkiva oko bokova i bedara, rjeđe je povezano s ovim zdravstvenim komplikacijama.
Nadalje, osobe koje puše izložene su povećanom riziku od razvoja dijabetesa tipa 2 zajedno s njegovim povezanim komplikacijama. Među onima kojima je dijagnosticirano ovo stanje, između 25% i 33% ima obiteljsku povijest bolesti, a pojedinci čiji srodnici u prvom koljenu boluju od dijabetesa suočavaju se s doživotnim rizikom od 40%.
