U današnjem članku vam donosimo jedan veoma zanimljiv način sadnje belog luka , odnosno češnjaka. Naime , sam proces sadnje češnjaka u zimskim mjesecima, točnije od kraja rujna do kraja listopada. Nakon što sam osobno eksperimentirao s ovom metodom, mogu pouzdano reći da je to izbor s kojim ćete biti zadovoljni! Ključni čimbenik je posaditi češnjak prije nego što se tlo smrzne, ostavljajući dovoljno vremena biljci da razvije svoje korijenje.
Nema žurbe, jer proces uzgoja češnjaka traje otprilike tjedan dana. Kako biste jamčili da sjeme nije zamrznuto i može izdržati zimu, najbolje ga je posaditi barem tjedan dana prije mraza. Radije koristim novine kao svoju metodu uzgoja češnjaka, koja se često naziva lijenom metodom zbog svoje prirode koja zahtijeva malo održavanja! Priprema za sadnju češnjaka uključuje nekoliko koraka.
Započnite postavljanjem kante s vodom uz cvjetnjak. Zatim uzmite stare novine i presavijte ih dok ne postignu debljinu jednaku četiri stranice. Stavite presavijene novine na krevet, zatim natopite pripremljeni sloj vodom i ravnomjerno ga rasporedite po cijelom području, pazeći da se stranice preklapaju za potpunu pokrivenost i zaštitu kreveta. Navlažene novine postaju savitljive, čvrsto prianjaju na površine i ostaju na mjestu čak i u vjetrovitim uvjetima. Za povećanje razine zaštite možete dodati sloj komposta na vrh. Upotrijebite klin za stvaranje jažica koje su dosljedno duboke oko 10 cm. Ako tražite alternativu, razmislite o korištenju druge vrste papira umjesto novina, poput starih, nekorištenih tapeta ili celuloze koju obično koriste slikari.
Tijekom zime djeluju kao štit od hladnoće, au proljeće onemogućuju rast trave i korova, pri čemu gliste na kraju razgrađuju papir. Češnjak buja u slami ili pokošenoj travi, ali prije toga potrebno je pripremiti prostor. Štoviše, ovaj sloj malča štiti tlo od mraza tijekom zimske sezone. Zbog toga se glavice češnjaka povećavaju, a listovi ostaju ravni. Osim toga, dali ste nam nekoliko vrijednih savjeta. Naša čitateljica, gospođa Ana, pridonijela je ovom uvidu: “Stavljam lišće kruške preko češnjaka koji sam posadila, a kada se ono pokvari, prelazim na javorovo lišće. Korovi teško uspijevaju ispod njega, a kao i češnjak Međutim, listovi oraha služe kao izvrstan pokrov za češnjak, a na gredicu se može nanijeti lagano posipanje piljevinom.
DODATNI TEKST:
Kokosova palma, koja se u brojnim tropskim kulturama naziva “drvo života”, daje plod poznat kao kokos (Cocos nucifera). Ovo svestrano voće ima višestruke funkcije, poput prehrane, proizvodnje ulja i upotrebe u kozmetici i građevinskim materijalima. Dok podrijetlo kokosa seže do tropskih obala jugoistočne Azije, sada se uzgaja u tropskim i suptropskim regijama diljem svijeta.
Botaničke značajke kokosove palme uključuju njezinu impresivnu visinu, koja može varirati od 20 do 30 metara, i njezino izduženo, perasto lišće koje se proteže od vrha stabla. Sami plodovi su veliki i ovalnog oblika, obavijeni čvrstom, vlaknastom ljuskom. U ovoj ljusci nalazi se jestivo meso (često se naziva piletina) i kokosova voda, revitalizirajuća tekućina koja se nalazi unutar voća.
Kokosove palme uspijevaju u toplim, vlažnim okruženjima, idealno unutar temperaturnog raspona od 25°C do 30°C. Za optimalan rast zahtijevaju punu sunčevu svjetlost i tlo koje je dobro drenirano i bogato hranjivim tvarima.
Obično se kokosove palme uzgajaju u tlu bogatom hranjivim tvarima u blizini obalnih područja, što im omogućuje da imaju koristi od slane vode koja potiče njihov rast. Iako je zalijevanje ključno, osobito tijekom sušnih razdoblja, previše vode može rezultirati truljenjem korijena. Ove palme općenito počinju davati plodove u dobi od 6 do 10 godina, a njihov životni vijek može se produljiti i do 80 godina.
