Bogata pita od suhog voća i oraha, poznata pod imenom Badnjevka, jedan je od onih tradicionalnih kolača koji u sebi nose mnogo više od samog ukusa. Ona je simbol praznične topline, porodičnog okupljanja i poštovanja običaja koji se prenose s koljena na koljeno.
Iako se najčešće priprema za Badnje veče, Badnjevka je poslastica koja se može naći na trpezi i tokom ostalih dana posta, jer ne sadrži namirnice životinjskog porijekla i savršeno se uklapa u posnu ishranu.
Kako se bliži Badnji dan, mnogi domaćini razmišljaju kako da obogate prazničnu trpezu nečim slatkim, a da pritom ostanu vjerni tradiciji. Upravo tada Badnjevka dolazi u prvi plan. Ova pita, koja po svom izgledu i strukturi podsjeća na baklavu, pravi se od tankih kora, bogatog fila od oraha i suhog voća, te aromatičnog sirupa koji joj daje sočnost i prepoznatljivu slatkoću. Njena priprema nije pretjerano komplikovana, ali zahtijeva malo strpljenja i pažnje, baš kao i svi stari recepti koji su opstali kroz vrijeme.
Badnje veče predstavlja uvertiru u jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika – Božić. Pravoslavni vjernici ga obilježavaju 6. januara, a taj dan i veče ispunjeni su brojnim simbolima i ritualima koji nagovještavaju mir, radost i blagostanje u porodici. Jedan od najpoznatijih običaja jeste unošenje badnjaka u dom. Badnjak se tradicionalno siječe ujutro, dok se uvečer unosi u kuću i loži na vatri, kao simbol topline i zajedništva. U dom se unosi i slama, koja podsjeća na Hristovo rođenje u Vitlejemskoj pećini, čime se priziva skromnost, ali i duhovno bogatstvo.
U takvom ambijentu, uz posnu trpezu, Badnjevka zauzima posebno mjesto. Naši stari su vjerovali da pita puna oraha i suhog voća simbolizuje obilje i plodnost, te da će godina koja dolazi biti bogata i rodna. Zbog toga se trudilo da se u fil stavi što više kvalitetnih sastojaka, često onoga što je domaćinstvo imalo pri ruci – suhe šljive, smokve, grožđice ili kajsije, uz nezaobilazne mljevene orahe.
- Za pripremu Badnjevke potrebno je oko pola kilograma kora za pitu, mljeveni orasi, mješavina suhog voća po želji, ulje, šećer i voda. Suho voće se sitno sjecka ili melje, a zatim se u šerpi sjedini s orasima, uljem i šećerom. Dodavanjem vode i kratkim kuhanjem dobija se gusta, mirisna smjesa koja se ostavlja da se malo ohladi. Fil se potom ravnomjerno raspoređuje po korama, koje se pažljivo uvijaju u rolate i slažu u pleh obložen papirom za pečenje.
Pita se peče u zagrijanoj rerni dok ne dobije lijepu zlatno-smeđu boju, a za to vrijeme se priprema sirup od vode, šećera, limunovog soka i kore limuna. Upravo sirup daje Badnjevki onu prepoznatljivu sočnost i blagu aromu citrusa koja savršeno balansira slatkoću oraha i voća. Važno je da sirup bude hladan kada se preliva preko vruće pite, kako bi se ravnomjerno upio i dao najbolji rezultat.
Nakon što pita upije sirup, ostavlja se da odstoji prije rezanja i posluživanja. Tada je najljepša, mekana, mirisna i puna ukusa koji podsjećaju na djetinjstvo i porodične praznike. Badnjevka nije samo kolač, već dio identiteta i tradicije, dokaz da se kroz jednostavne recepte može sačuvati duh prošlih vremena. Prilagodite je vlastitom ukusu, dodajte voće koje volite i uživajte u ovoj posnoj poslastici koja s razlogom zauzima posebno mjesto na badnjoj trpezi.
