Poznati bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić ponovo je izazvao veliku pažnju javnosti sa svojim najnovijim analizama o vremenskim prilikama koje će zahvatiti Europu u narednim danima.
U svojoj najnovijoj prognozi, Sladić upozorava na značajna temperaturna odstupanja koja će se dogoditi na visini od oko 1,5 kilometra iznad zemlje, što je prilično neobično za ovo doba godine. Prema njegovim riječima, u narednih deset dana očekuje se da temperature zraka u tom sloju atmosfere budu znatno više od prosjeka koji se mjeri tokom perioda od 1991. do 2020. godine. Ovakav vremenski obrazac, kako naglašava, potvrđuje prisutnost toplijih zračnih masa u atmosferi, dok se zimski talasi, koji su mnogi očekivali, ne pojavljuju.
Ove najave su izazvale zabrinutost među građanima, jer se čini da prava zima ove godine neće doći tako brzo. Sladić je, u jednoj od svojih poruka na društvenim mrežama, jasno i kratko saopštio: „O vremenu nema ništa previše da se kaže. Prave zime nema do polovine decembra. I to najmanje.“ Ova rečenica izazvala je velike reakcije među građanima, koji su zabrinuti hoće li ove zime uopšte doći do snijega i pravih zimskih uslova. Ako se trenutni vremenski trendovi nastave, rani decembar mogao bi izgledati više kao kasna jesen, nego kao početak zimske sezone.
Iako mnogi s nestrpljenjem čekaju prve snežne padavine, meteorolozi, uključujući i Sladića, već duže vrijeme prate neobične klimatske promjene u Europi, koje ne obećavaju stabilne zimske uvjete. Prema analizama, na visinama koje su od 1.5 do 2 kilometra iznad tla, zračne mase neće biti dovoljno hladne da izazovu formiranje stabilnog snijega i drugih zimskih uvjeta. Slične klimatske promjene već su primjećene i prethodnih godina, a trenutna situacija sugerira da bi ove zime moglo doći do izuzetno toplih perioda za ovo doba godine.
Klimatske promjene, koje se sve više manifestiraju u Europi, utječu na uzorke vremena na cijelom kontinentu, čineći prognoze manje predvidivima nego što su bile u prošlim decenijama. Topliji slojevi atmosfere postaju sve prisutniji, a to utječe na globalnu klimu. Sladić i drugi meteorolozi upozoravaju da će, ukoliko nastave ovakvi trendovi, u budućnosti biti sve teže predvidjeti kada će doći prava zima. Količina snijega i broj dana sa zimskim uvjetima mogli bi biti manji nego što su bili ranije, a to bi moglo značiti i duže proljeće i jesen, te kraće zime.
Ova zima, međutim, neće biti samo posebna zbog izostanka snijega, već i zbog općenito neobičnih vremenskih uvjeta koji se očekuju u Europi. Uslovi za formiranje stabilnih zima u narednim danima neće biti stvoreni zbog prisutnosti toplog zraka koji će dominirati većinu decembra. Takvi temperaturni obrasci moglo bi se smatrati nekim vrstama „klimatskih anomalija“ jer su toliko udaljeni od normi koje se obično očekuju za ovo doba godine. Iako su ovakvi uvjeti možda pomalo neuobičajeni, postaju sve češći u poslednjim godinama, kada su klimatske promjene postale očiglednije.
- Na društvenim mrežama, Sladićeve prognoze često izazivaju veliki broj komentara i reakcija, jer su mnogi, uprkos naučnim upozorenjima, željni pravih zimskih uvjeta, snijega i hladnoće. Njegove analize svakodnevno prate i građani, a zanimanje za prognoze raste, jer su u potrazi za odgovorom na pitanje hoće li ipak doći prava zima, ili će ovaj trend globalnog zagrijavanja imati dugoročne posljedice po tradicionalne klimatske promjene.
S obzirom na trenutnu situaciju, mnogi stručnjaci savjetuju da bi trebalo usmjeriti pažnju na prilagodbu na klimatske promjene, jer su takve promjene predvidljive i one će oblikovati našu budućnost. Bez obzira na to hoće li biti snijega ove zime, izazovi koje klimatske promjene donose mnogo su ozbiljniji i dugoročniji. I dok se građani nadaju hladnijim danima, meteorolozi poput Nedima Sladića nastavljaju pratiti ove promjene kako bi pružili najpreciznije moguće prognoze u vremenskim uvjetima koji postaju sve neizvjesniji.
