Danas u svijetu proizvodimo daleko više hrane nego ikad, iako ta hrana ne dolazi na stolove siromašnih obitelji. Prerađena hrana mnogima je postala jeftin i brz obrok, ali znamo da nije zdrava. Danas vam donosimo savjete liječnika o prehrani.
Prema riječima prof.dr. Vesne Dimitrijević Srećković, voditeljice odjela za liječenje kroničnih komplikacija dijabetesa i nutricionizam Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma UKCS-a, naši preci su imali učinkovite metode zaštite od dijabetesa.
Bavili su se fizičkim radom, održavali aktivan način života, izbjegavali svakodnevnu konzumaciju masne hrane i oslanjali se na biljne lijekove poput trava, šumskog voća i čajeva od suhog lišća za regulaciju razine šećera u krvi i prevenciju dijabetesa. Dr Dimitrijević Srećković otkriva da su različiti listovi biljaka, među kojima su kupina, borovnica, dud, kopriva, ljupčac, pelin, ružmarin, maslačak, nana, bosiljak, šipurak, cvijet kamilice, plod kleke, uz bijeli luk, svježi list maslačka.
Zelena salata, plod i korijen borovnice imaju sposobnost snižavanja razine glukoze, jačanja imunološkog sustava, eliminacije parazita i virusa te pozitivno utječu na regulaciju ukupnog metabolizma glukoze i lipida. Prema riječima dr. Dimitrijević Srećković, značajne promjene u prehrani u posljednjih nekoliko desetljeća rezultirale su odgovarajućim promjenama u našem zdravlju.
U našem današnjem društvu postoji značajan udio pojedinaca koji se klasificiraju kao pretili, a opće je poznato da debljina ne može biti sinonim za zdravlje. Moderna prehrana, čak i kod djece, sastoji se od značajnih količina zasićenih masti i životinjskih masti.
- Ove vrste masnoća ne samo da oštećuju krvne žile, već im nedostaje esencijalnih hranjivih tvari i pridonose stalnom osjećaju gladi te opterećuju tijelo prekomjernom masnoćom. Utjecaj našeg izbora hrane na naše tijelo i ponašanje ne može se podcijeniti. U svojoj praksi kao endokrinolog primijetio sam da slijeđenje personalizirane mediteranske prehrane u trajanju od samo šest mjeseci može dati statistički značajne rezultate.
To uključuje poboljšanja indeksa tjelesne mase, omjera struka i bokova, smanjenje otpornosti na inzulin, povećanu osjetljivost na inzulin, pozitivne učinke na razine lipida (kao što su LDL i HDL kolesterol), krvni tlak, razine homocisteina, agregaciju trombocita i prevenciju ateroskleroze. Zanimljivo je da je post savršeno usklađen s načelima mediteranske prehrane.
Zapravo, pouzdano tvrdim da uvrštavanjem kršćanskog posta u svoje rutine možemo učinkovito spriječiti i liječiti spomenute kronične bolesti, baš kao što bismo to učinili s mediteranskom prehranom.
U svom kliničkom i znanstvenom radu svjedočio sam transformativnoj moći posta, koju ne treba brkati s gladovanjem. Umjesto toga, podrazumijeva izbjegavanje životinjskih masti i bjelančevina koje nalazimo u jajima, mesu i mliječnim proizvodima te prihvaćanje bogatog izbora voća, povrća, žitarica, slatkovodne i morske ribe te raznih ulja, s posebnim naglaskom na dobrobiti maslinovog ulja.
Prema tvrdnjama liječnika, izbacivanje životinjskih bjelančevina i masti iz prehrane dva puta tjedno dokazano povoljno djeluje na prevenciju raznih bolesti. Drevni običaj posta, koji je u našem narodu poznat stoljećima, tradicionalno se održava srijedom i petkom, temelj je ove dijete.
- Određene osobe, uz dopuštenje svojih vjerskih vođa zbog specifičnih zdravstvenih stanja, mogu slijediti modificiranu verziju posta koja uključuje ulje i ribu. Post ima nekoliko važnih svrha, uključujući čišćenje tijela i uma od teške hrane i negativnih misli, kao i jačanje naše volje.
Uzdržavanjem od masne i bogate hrane ne samo da jačamo svoju odlučnost, već i oslobađamo svoj um od štetnih i destruktivnih misli. Štoviše, post se pokazao korisnim u liječenju raznih zdravstvenih problema kao što su pretilost, metabolički sindrom, dijabetes, bolesti srca, moždani udar, masna jetra, depresija, neplodnost, pa čak i rak. Smanjenje unosa životinjskih bjelančevina može smanjiti rizik od raka, kao i razine homocisteina, faktora koji pridonosi razvoju ateroskleroze.
