Prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković, koja vodi odeljenje usmereno na zbrinjavanje komplikacija povezanih sa hroničnim dijabetesom i ishranu na Klinici za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma UKCS, ističe da su se naši preci posvetili poljoprivrednom radu, održavajući dinamiku rutinu i uživanje u raznovrsnoj ishrani s niskim udjelom masti. Osim toga, oslanjali su se na korištenje prirodnih lijekova, uključujući bilje, divlje voće i infuzije napravljene od osušenog lišća, kako bi efikasno upravljali nivoima glukoze u krvi i spriječili nastanak dijabetesa.
Možete li mi dati informacije o vrsti hrane koju preferiraju?
Dr Dimitrijević Srećković veliki akcenat stavlja na korišćenje raznih listova biljaka, uključujući kupinu, borovnicu, dud, koprivu, čičak, maslačak, ruzmarin, nanu, bosiljak, plod šipka, cvet kamilice, plod kleke. Osim toga, vrlo se preporučuje bijeli luk, svježa salata od listova maslačka, voće borovnice i korijen. Ove biljke posjeduju izvanrednu sposobnost smanjenja razine glukoze, jačanja imuniteta, uklanjanja parazita i virusa i pozitivnog utjecaja na regulaciju ukupnog metabolizma glukoze i lipida. Dr Dimitrijević Srećković dalje objašnjava da je naše zdravlje poslednjih decenija pretrpelo značajne transformacije, u velikoj meri zahvaljujući drastičnim promenama u našoj ishrani. Ovaj pomak je rezultirao široko rasprostranjenom prevalencom gojaznosti, jer ne postoji zdrava osoba koja je gojazna. Modernu prehranu, uključujući i dječju, karakterizira obilje zasićenih masti i masti životinjskog porijekla, koje ne samo da štete krvnim sudovima već i daju nutritivno deficitarne kalorije, što dovodi do stalne gladi i opterećuje organizam prekomjernom masnoćom.
Možete li, molim vas, dati dodatna pojašnjenja o preciznom tumačenju te konkretne izjave?
Nemoguće je precijeniti utjecaj koji naš izbor hrane ima na naše tijelo i ponašanje. Tokom svoje karijere endokrinologa, primijetio sam izvanredne rezultate primjene personalizirane mediteranske prehrane za samo pola godine. Ovaj pristup ishrani donosi izvanredne transformacije u različitim zdravstvenim markerima, uključujući indeks tjelesne mase, omjer struka i kukova, smanjenje inzulinske rezistencije, povećanu osjetljivost na inzulin, poboljšani lipidni profil, povoljan omjer LDL i HDL kolesterola, regulaciju krvnog pritiska, smanjenje nivoa homocisteina , prevencija ateroskleroze, pa čak i smanjena agregacija trombocita. Ovi statistički značajni nalazi naglašavaju dubok uticaj koji naš izbor hrane ima na naše opšte blagostanje. Praksa posta ima sposobnost da olakša iscjeljenje.
Čvrsto tvrdim da je uključivanje kršćanskog posta u mediteransku prehranu savršeno u skladu s njegovim principima i da ima potencijal za uspješnu borbu i upravljanje kroničnim bolestima. Ovaj pristup odražava mediteransku ishranu, koju uveliko koristim u svojim kliničkim i naučnim istraživanjima. Bitno je razlikovati post od gladovanja, jer podrazumijeva isključivanje životinjskih masti i bjelančevina prisutnih u jajima, mesu i mliječnim proizvodima, dok uključuje raznoliku paletu voća, povrća, žitarica, riječne i morske ribe, te raznih ulja, sa posebnim fokusom na izuzetne prednosti maslinovog ulja.
Najnovija dostignuća u naučnim istraživanjima donela su neprocenjivo znanje.
Prema mišljenju medicinskih stručnjaka, uključivanje ishrane koja isključuje proteine i masti životinjskog porekla dva puta nedeljno može doneti značajne prednosti u prevenciji niza bolesti, efekat koji je primećen i na globalnom nivou.
Post, stara tradicija u našem društvu, uključuje uzdržavanje od hrane i poštuje se srijedom i petkom. Nekim pojedincima, pod vodstvom svojih vjerskih vođa, je dozvoljeno da konzumiraju samo ulje i ribu tokom ovog perioda posta zbog specifičnih zdravstvenih stanja. Osim svog vjerskog značaja, post ima svrhu pročišćavanja i tijela i duha eliminacijom teške hrane i negativnih misli, dok istovremeno jača snagu volje.
Uklanjanjem masne i slatke hrane iz naše prehrane, ne samo da jačamo svoju odlučnost, već i oslobađamo um od štetnih i destruktivnih misli. Uz to, dokazano je da post ima brojne zdravstvene prednosti, uključujući liječenje gojaznosti, metaboličkog sindroma, dijabetesa, srčanih bolesti, moždanog udara, masne jetre, depresije, neplodnosti, pa čak i raka. Nadalje, smanjenje unosa životinjskih proteina povezano je sa smanjenim rizikom od raka i nižim razinama homocisteina, spoja povezanog s razvojem ateroskleroze. Redovna fizička aktivnost je također ključna za održavanje cjelokupnog zdravlja i dobrobiti.
