Uvriježeno je mišljenje da ubod stršljena predstavlja rizik za nečiju dobrobit. Obično to dovodi do privremenog otoka koji se smanjuje unutar nekoliko dana. Iako neuobičajeno, postoje slučajevi u kojima situacija može eskalirati do opasnije razine zbog anafilaktičkog šoka, ozbiljne alergijske reakcije na toksin.
Ako sudjelujete u vrtlarenju ili se nađete u područjima za koja je poznato da obitavaju stršljeni, preporučljivo je biti oprezan i poduzeti potrebne mjere opreza kako biste zaštitili svoje izložene dijelove tijela.
U slučaju uboda ključno je odmah izvaditi žalac i staviti hladan oblog na zahvaćeno područje. Obično se kod uboda stršljena može očekivati oteklina, crvenilo i svrbež. Iako se ovi simptomi mogu smanjiti unutar sat vremena, osjetljiviji pojedinci mogu podnijeti ozbiljnije reakcije, uključujući opsežno oticanje cijele ruke ili noge.
Nakon što doživite ubod, važno je znati koje korake treba poduzeti za pravilnu njegu i olakšanje. Kako biste spriječili širenje otrova, važno je podići ubodeno mjesto. Ako je ubod još uvijek zaboden u kožu, možete ga pažljivo izvući plosnatim alatom poput noža, pazeći da ne pogoršate situaciju.
Budite oprezni kada imate posla s ubodom u blizini grla ili vrata, jer oteklina na tim područjima može otežati disanje. Važno je izbjegavati korištenje pinceta koje bi potencijalno mogle pogoršati situaciju gurajući otrov dalje u tijelo. Kada se suočimo s hitnim okolnostima, ključno je na vrijeme riješiti problem uboda koji izazivaju intenzivne alergijske reakcije, uključujući anafilaktički šok.
Traženje hitne medicinske pomoći kontaktiranjem hitne službe je imperativ, budući da će zdravstveni djelatnici odmah primijeniti tretmane poput adrenalina, antihistaminika i kortikosteroida. Za one koji traže olakšanje simptoma kod kuće, postoji nekoliko savjeta koji mogu biti od koristi. Za ublažavanje otekline i boli mogu se staviti hladni oblozi ili se otopljena tableta aspirina može izravno primijeniti na mjesto ubrizgavanja, pružajući ugodu smanjujući nelagodu.
Ključna napomena upozorenja: Osobe s prethodnom poviješću alergijskih reakcija na ubode insekata trebaju osigurati da imaju spremno dostupne injekcije adrenalina i tablete antihistaminika, a toplo se preporučuje da se prije toga posavjetuju sa svojim liječnikom kako bi odredili najprikladniji način djelovanja. U slučaju prethodnih alergijskih reakcija ili odgođenih simptoma, preporučljivo je odmah potražiti liječničku pomoć.
BONUS TEKST :
Najveće ose, poznate kao stršljeni, žive u strukturiranim kolonijama i prvenstveno jedu insekte, osobito pčele. Za razliku od komaraca i stršljena, stršljeni se ne oslanjaju na krv za prehranu; umjesto toga, brane se napadajući kada uoče prijetnju.
Stršljeni, unatoč tome što imaju otrov koji nije toliko jak kao druge ose, posjeduju veću koncentraciju acetilkolina, spoja poznatog po izazivanju snažnog osjećaja peckanja. Štoviše, njihovi ubodi imaju sposobnost prodiranja dublje u kožu, što dovodi do pojačane nelagode. U prosjeku, stršljeni su dugi oko 45 mm.
Dok ubod stršljena obično ne predstavlja prijetnju ljudskoj dobrobiti, osobe s alergijama na njegov otrov suočavaju se s mogućnošću fatalnog ishoda. Uznemirujuća otkrića sa Sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji rasvijetlila su pojavu zabrinjavajuće invazivne vrste u regiji: azijskih stršljenova. Ova studija predviđa mogućnost da azijski stršljeni, poznati protivnici korisnih insekata, uspostave prisutnost u Velikoj Britaniji u sljedećih dvadeset godina. Dr. Daniel Franklin podijelio je ovo uznemirujuće otkriće za BBC. Utjecaj na populaciju pčela prilično je zabrinjavajući.
Europskoj pčeli nedostaje nikakav inherentni obrambeni mehanizam za borbu protiv azijskog stršljena. Iako je vjerojatnost potpunog uništenja pčela od strane azijskog stršljena minimalna, to je nedvojbeno jedna od glavnih opasnosti s kojom se suočavaju, uz štetne oprašivače, bolesti i pesticide. Spremni smo poduzeti mjere u borbi protiv sve većeg broja azijskih stršljenova. U nastojanju da modeliraju buduću ekspanziju azijskih stršljenova diljem Ujedinjenog Kraljevstva, istraživači su proveli simulaciju koja je obuhvaćala razdoblje od 25 godina.
Simulacija je pokrenuta korištenjem početnog potvrđenog gnijezda pronađenog u Velikoj Britaniji, koje se nalazi u blizini Tetburyja u Gloucestershireu. Ovo gnijezdo, koje je identificirano i iskorijenjeno 2016., poslužilo je kao polazište za simulaciju. Vjeruje se da je uvođenje kineske keramike u Francusku 2004. označilo dolazak azijskog stršljena u Europu, prema znanstvenicima. Za borbu protiv potencijalne invazije neophodno je osigurati edukaciju ne samo pčelara već i šire javnosti, kako bi im omogućili da lako prepoznaju ovu vrlo invazivnu i opasnu vrstu kukaca.
