Za održavanje dobrog zdravlja neophodno je unijeti sve potrebne tvari u organizam. Prvenstveno se to odnosi na vitamine i minerale, čiji nedostatak može rezultirati simptomima koje pojedinci često zanemaruju.
Razvoj nedostatka vitamina D u tijelu može biti dugotrajan proces, a prepoznavanje simptoma može se pokazati izazovnim zbog njihove često suptilne ili nedokučive prirode. Naime, vitamin D sintetizira naše tijelo nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti, što ukazuje na to da su oni koji provode minimalno vremena vani ili žive u područjima s ograničenom sunčevom svjetlošću izloženi većem riziku od nedostatka.
Znakovi nedostatka vitamina D često su suptilni. Unatoč tome, bitno je procijeniti razinu ovog vitamina u krvi ako pojedinac osjeti bol u kostima, što je proces koji se lako može provesti laboratorijskim testiranjem. Tipični referentni rasponi za vitamin D općenito se kreću između 75 do 150 nanomola po litri ili 30 do 60 nanograma po mililitru, ovisno o mjernim jedinicama koje koristi laboratorij. Kako nedostatak traje i pogoršava se tijekom duljeg trajanja, slabost mišića može postati izraženija, što dodatno komplicira dnevne aktivnosti.
Na primjer, penjanje stepenicama ili ustajanje s tla može predstavljati značajne poteškoće za starije odrasle osobe. Kako mišićna snaga opada, te osnovne aktivnosti zahtijevaju više energije, što dovodi do značajnih frustracija. Nadalje, osobe s nedovoljnom razinom vitamina D često trpe kronični umor, ukočenost zglobova nakon buđenja i suhu kožu, što sve može nepovoljno utjecati na njihovu ukupnu kvalitetu života. Osim toga, postoji povećani rizik od prijeloma kod starijih osoba i žena u menopauzi.
Bitno je naglasiti da se ovaj rizik ne odnosi samo na konvencionalne prijelome koji zahtijevaju medicinski tretman i gips, već i na mikrofrakture—minutne, gotovo neprimjetne pukotine koje obično zahvaćaju kralježnicu, kao i kosti u rukama i nogama. Ove neupadljive ozljede često ostaju neotkrivene dulje vrijeme; međutim, postupno slabe cjelovitost koštane strukture, čime se povećava vjerojatnost težih ozljeda. Kako bi se smanjio rizik od nedostatka vitamina D, preporučljivo je provesti najmanje 15 minuta vani dva puta dnevno, kad god je to moguće.
Sunčeva svjetlost služi kao moćan i prirodan izvor vitamina D, koji je ključan za potporu vitalnih tjelesnih funkcija i jačanje kostiju. Za one koji zbog zdravstvenih problema ili geografskih ograničenja ne mogu često izlaziti na otvorenom, dodaci vitamina D mogu predstavljati odgovarajuću alternativu, po mogućnosti da se daju pod vodstvom liječnika. Osobe koje pate od kroničnih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija i opstruktivna plućna bolest trebaju biti posebno oprezne u vezi s unosom vitamina D, budući da su suočene s povećanim rizikom od komplikacija povezanih s nedovoljnom razinom ovog esencijalnog vitamina.
BONUS TEKST:
Iako vježbe za oči možda neće poboljšati vid kod osoba koje pate od stanja poput katarakte, kratkovidnosti ili makularne degeneracije, one mogu pružiti olakšanje od naprezanja očiju onima koji dulje vrijeme posvećuju korištenju ekrana. Digitalno naprezanje očiju čest je problem s kojim se suočavaju pojedinci koji tijekom dana rade na računalu. Slijede smjernice za izvođenje ovih vježbi. Ovo stanje može dovesti do simptoma uključujući suhe oči, zamagljen vid, vizualni umor i glavobolje. Sudjelovanje u jednostavnim vježbama može pomoći u ublažavanju utjecaja digitalnog naprezanja očiju.
Za izvođenje ove vježbe započnite zauzimanjem udobnog položaja. Držite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i usmjerite fokus prema njemu. Polako ispružite prst dalje od lica zadržavajući pogled. Nakon kratke pauze, pogledajte u daljinu. Koncentrirajte se na ispružene prste prije nego što ih postupno vratite u svoj vidokrug. Preusmjerite fokus na objekte koji su dalje i koncentrirajte se na njih. Upuštanje u takve vježbe fokusiranja može pomoći u ublažavanju naprezanja očiju.
