Nedostatak određenih vitamina može potrajati dulje vrijeme bez ikakvih vidljivih znakova. Posebno se to odnosi na vitamin D koji naše tijelo proizvodi kada smo izloženi sunčevoj svjetlosti, navodi Lepa i Srećna.
Kod pojave bolova u kostima ključno je pravodobno procijeniti razinu ovog vitamina, jer pokazatelji njegovog nedostatka mogu biti pogrešni i dvosmisleni. Iako se može činiti da je to jednostavan postupak, samo testiranje krvi u laboratoriju može pružiti potrebne informacije. Laboratorij koristi različita mjerenja, ali tipični raspon za razine vitamina D je 75 do 150 nanomola po litri ili 30 do 60 nanograma po mililitru.
Kronični nedostatak vitamina također dovodi do slabosti mišića kod pojedinaca, čineći jednostavne zadatke poput penjanja stepenicama ili ustajanja s poda ili niske stolice prilično izazovnim za njih. Umor, jutarnja ukočenost i suha koža su među mogućim simptomima. Rizik od prijeloma je povećan kod žena u menopauzi i starijih osoba. Ovaj rizik obuhvaća i tradicionalne prijelome koji zahtijevaju ortopedsku intervenciju i male prijelome koji ciljaju na kosti ekstremiteta i kralježnice. Kako biste osigurali optimalnu razinu vitamina D, savjetuje se ili sunčati se 15 minuta u dvije odvojene prilike tijekom dana ili uključiti dodatak vitamina D u svoju rutinu, nakon savjetovanja sa zdravstvenim radnikom. Osobe koje pate od kroničnih stanja kao što su dijabetes, hipertenzija i opstruktivna bolest pluća mogu zahtijevati veće doze.
BONUS TEKST:
Suprotno vašem uvjerenju da limun ima najveći udio vitamina C, ove posebne namirnice su prava elektrana vitamina koji učinkovito jačaju imunološki sustav. U vrijeme promjenjivih temperatura, ključno je dati prednost dobrobiti svog tijela. Pazeći na izbor prehrane i stila života, svoj imunološki sustav možete opremiti potrebnom obranom za stvaranje barijere protiv uzročnika bolesti. Kada je vaš imunološki sustav ugrožen, postajete osjetljiviji na širok raspon bolesti.
Znakovi oslabljenog imunološkog sustava mogu se očitovati kao umor, ponavljajuće infekcije, upale, alergije, odgođeno zacjeljivanje rana, dugotrajni probavni problemi i infekcije uzrokovane prekomjernim rastom prirodnih mikroorganizama, poput kandidijaze ili gljivičnih infekcija. Prosječna zdrava odrasla osoba obično doživi dva slučaja prehlade ili infekcije godišnje. Osobe koje se suočavaju s većom učestalošću infekcija trebaju dati prioritet brizi o svom imunološkom sustavu.
Odnos između prehrane i imuniteta predstavlja jedinstveni izazov zbog zamršene prirode imunološkog sustava. Međutim, opsežna istraživanja koja su trajala nekoliko godina otkrila su da čimbenici prehrane mogu igrati značajnu ulogu u jačanju imuniteta. Važno je napomenuti da naš imunološki sustav ne voli ekstremne dijete za mršavljenje, ali ni višak kilograma. Kako bismo ojačali svoj imunitet, preporučljivo je odlučiti se za hranu bogatu hranjivim tvarima.
- Ove namirnice služe kao izvrsni izvori visokokvalitetnih proteina, korisnih masti, antioksidansa, probiotika i prebiotika. Prehrana bogata hranom bogatom proteinima. Kako biste podržali snažan imunološki sustav, ključno je slijediti prehranu koja uključuje proteine bogate hranjivim tvarima poput jaja, ribe, plodova mora, mesa i mliječnih proizvoda. Mahunarke i žitarice također su vrijedan izvor aminokiselina koje aktiviraju imunološki sustav. Kombinacijom ovih izvora proteina, može se osigurati dovoljna zaštita za imunološki sustav. Izvori hrane koji obiluju vitaminom C Kako biste osigurali snažan imunološki sustav, ključno je u svoju prehranu uključiti raznovrsnu hranu bogatu vitaminom C. To uključuje paprike, brokulu, agrume (kao što su grejp, mandarine, naranče i limuni) i omiljeni zimski favorit, kiseli kupus. Osim toga, cvjetača i prokulice izvrsni su izvori vitamina C. Nastojte konzumirati najmanje 6 porcija voća i povrća dnevno kako biste zadovoljili svoje potrebe za vitaminom C. Preporučljivo je rasporediti unos tijekom dana kako biste povećali apsorpciju i smanjili prekomjerno izlučivanje urinom.
Vitamin C je vrhunski nutrijent za jačanje imuniteta. I probiotici i prebiotici igraju značajnu ulogu u održavanju zdravlja crijeva. Možda je iznenađenje, ali većina stanica imunološkog sustava zapravo se nalazi u crijevima. Naša su tijela dom milijardama bakterija, a u crijevima je najveća koncentracija tih mikroorganizama. Iako je većina tih bakterija korisna, postoje neke koje mogu biti štetne. Probiotici, koji su određeni sojevi bakterija za koje se vjeruje da imaju koristi za zdravlje i imunitet, mogu se prirodno naći u hrani ili uzimati kao dodaci prehrani. Fermentirani mliječni proizvodi prirodni su izvor živih bakterija i često su obogaćeni dodatnim sojevima. Najčešće korišteni komercijalni probiotici pripadaju Lactobacillus i Bifidobacterium rodova. Ove bakterije normalni su stanovnici crijeva i ukazuju na zdravu crijevnu floru. Njihovo djelovanje rezultira stvaranjem kratkolančanih kiselina koje povećavaju kiselost crijevne sredine, stvarajući nepovoljne uvjete za rast i djelovanje štetnih bakterija. Osim probiotika, zdravlje vaše crijevne flore podupiru i prebiotici.
- Prebiotici služe kao hrana za korisne bakterije i, u kombinaciji s probioticima, tvore snažan imunološki savez. Pomažući preživljavanje probiotika dok putuju kroz gornji dio probavnog sustava, prebiotici im omogućuju da se etabliraju u mikrobioti debelog crijeva. Štoviše, prebiotici pospješuju rad crijeva, ubrzavaju vrijeme prolaska hrane kroz probavni trakt i poboljšavaju apsorpciju minerala, posebice kalcija i magnezija. Izvori biljnog podrijetla, poput korijena cikorije, cikorije, luka i banana, bogati su prebioticima. Hrana bogata antioksidansima Jačanje imuniteta postiže se djelovanjem antioksidansa koji se suprotstavljaju štetnim slobodnim radikalima. Razni vitamini, minerali i biljni pigmenti posjeduju antioksidativna svojstva.
Fitokemikalije ne samo da povrću daju živopisne nijanse, već ga i štite od kvarenja tijekom rasta i sazrijevanja. Antioksidansi su bogati žutim, narančastim i crvenim voćem i povrćem poput bundeve i mrkve, koje sadrži karotenoide. Mogu se pronaći i u ružičastim nijansama cikle i crvenog kupusa, kao i u zelenoj hrani bogatoj antioksidansima klorofilom. Osim toga, obojena hrana poput crnog vina, tamne čokolade i zelenog čaja, često uključena u znanstvene studije, također sadrži antioksidanse. Opsežna istraživanja utvrdila su korelaciju između konzumacije antioksidansa i poboljšanog zdravlja.
