Oglasi - Advertisement

Natalija Nefedova, nutricionistica, raspravljala je o tome tko smije uključiti luk u svoju prehranu, a tko bi trebao ograničiti njegovu konzumaciju. Luk je bogat vitaminima i mineralima, uključujući folnu kiselinu, željezo, dijetalna vlakna i druge hranjive tvari.

Njihov prepoznatljiv sastav pomaže u smanjenju upale u tijelu i jačanju imunološkog sustava. Medicinski stručnjaci savjetuju uključivanje luka u prehranu osoba s različitim zdravstvenim problemima.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

  • Prema Nataliji Nefedovoj, dijetetičarki, nutricionistici i članici Udruženja dijetetičara Kanade, “luk ne samo da osigurava vitamine i minerale poput vitamina C, vitamina B i vlakana, već sadrži i flavonoide koji služe kao antioksidansi, pomažući za smanjenje upale u tijelu. Ti spojevi prvenstveno utječu na kardiovaskularno zdravlje, dijabetes i stanja povezana s rakom, a luk pozitivno utječe na imunološki sustav.

Ona također spominje da luk može pomoći u smanjenju potrošnje soli u tijelu. Luk ne treba promatrati samo kao ljekovitu hranu koja se konzumira samo tijekom bolesti. Prema riječima nutricionista, treba ih redovito uključivati ​​u prehranu kako bi se spriječile bolesti. “Jedini problem je neugodan miris, koji ne dolazi iz usta, već iz kože, jer se miris luka širi kroz pore”, objasnila je Nefedova.

Ipak, neki pojedinci imaju poteškoća s probavljanjem luka. “Ako imate osjetljiv želudac, patite od gastritisa ili imate problema s kiselinom, preporučljivo je ograničiti unos luka. Međutim, to ne znači da biste ga trebali u potpunosti izbjegavati; naprotiv, trebali biste jesti količinu luka koju želite tijelo smatra prihvatljivim”, izjavila je Nefedova.

Sigurno niste znali jedan veoma važana detalj kada je u pitanju skladištenje luka. Naime kako bi luk zadržao svježinu i sačuvao svoje zdravstvene prednosti, treba ga čuvati u hladnjaku, a lukovice luka treba držati odvojeno, rekao je nutricionist, prema Steeleu.

BONUS TEKST:

Globalno više od 55 milijuna pojedinaca pati od demencije, koja je sedmi vodeći uzrok smrti. Kako udio starijih osoba u populaciji raste, tako je i prevalencija demencije među pojedincima u porastu.

Sve više dokaza ukazuje na to da redovito bavljenje tjelesnim vježbama ne samo da poboljšava cjelokupno zdravlje, već je i jedna od najboljih metoda za smanjenje rizika od razvoja demencije.

Za pojedince koji žele uključiti tjelovježbu u svoj svakodnevni život, nedavna studija pokazuje da poduzimanje približno 4000 koraka dnevno može smanjiti rizik od demencije za 25%. Nadalje, ako pojedinci povećaju svoj dnevni broj koraka na gotovo 10.000, potencijalno bi mogli smanjiti svoje šanse za razvoj demencije za 50%.

Sa starenjem globalne populacije, sve je veća prevalencija demencije diljem svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da približno 55 milijuna osoba trenutno živi s demencijom, a predviđa se da će ta brojka dosegnuti 139 milijuna do 2050. godine, na temelju vjerodostojnih izvora.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuje da je oko 5,8 milijuna pojedinaca u Sjedinjenim Državama pogođeno Alzheimerovom bolešću, koja je najraširenija vrsta demencije.

Prema Društvu za Alzheimerovu bolest, primarni faktori rizika za demenciju su genetika i starenje. Poremećaj je najčešći među osobama u dobi od 75 godina i starijima, a postojanje člana obitelji s demencijom može povećati vjerojatnost razvoja stanja.

  • Čimbenici rizika koji se ne mogu kontrolirati također su spol, pri čemu su žene osjetljivije od muškaraca, kao i etnička pripadnost. Unatoč tome, prilagodbe životnog stila – poput poboljšanja tjelesne aktivnosti, upravljanja krvnim tlakom i uključivanja mozga – mogu smanjiti rizik pojedinca od razvoja demencije, čak i ako posjeduje jedan ili više čimbenika rizika.

Dr. Anton Porsteinsson, koji je profesor i direktor programa za liječenje, istraživanje i obrazovanje Alzheimerove bolesti (AD-CARE) na Medicinskom centru Sveučilišta u Rochesteru, podijelio je s Medical News Today:

Sveobuhvatna i uravnotežena strategija koja uključuje izbor načina života, prehrane, tjelesne aktivnosti, mentalnog angažmana, društvenih interakcija i odgovarajućeg sna može značajno utjecati na dobrobit. Neki od ovih elemenata još uvijek mogu biti korisni čak i ako se implementiraju kasnije u životu.

Tjelesna aktivnost ne zahtijeva nužno odlazak u teretanu ili isprobavanje novog sporta.

 

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here